Linkovi

Lov na Bin Ladena - 2001-10-08


Godine 1996., amerièka Centralna obaveštajna agencija je - kako se navodi - uspostavila specijalnu kancelariju posveæenu iskljuèivo pronalaženju Osame bin Ladena i pripadnika njegove organizacije “Al kaida”. Dve godine kasnije, posle bombaških napada na amerièke ambasade u Keniji i Tanzaniji, sa amerièkih ratnih brodova su ispaljene rakete “Tomahavk” na ciljeve u Avganistanu i Sudanu. Napadi su izvedeni kao pokušaj da se eliminiše opasnost koju predstavlja Bin Ladenova organizacija. Prema jednom izveštaju objavljenom u listu “Vašington post”, Centralna obaveštajna agencija je 1999. u Pakistanu regrutovala i uvežbala jednu specijalnu jedinicu komandosa, èiji zadatak je bilo zarobljavanje ili ubijanje Osame bin Ladena. Takoðe, Državni sekretarijat je ponudio nagradu od više miliona dolara za njegovo hvatanje. Svi ti pokušaji da se prekine pretnja koju predstavlja navodna teroristièka mreža Osame bin Ladena, do sada izgleda da su propali. Sada, posle teroristièkih napada 11. septembra u Njujorku i Vašingtonu, amerièka vojska je pripremila novi napad na Bin Ladena i njegove talibanske saveznike u Avganistanu. Hamid Mir, urednik dnevnog lista “Ausuf” koji izlazi na urdu jeziku u Islamabadu, jedan je od malog broja novinara koji su intervjuisali Osamu bin Ladena. Hamid Mir kaže da veruje da je saudijski begunac spreman za svaki napad.

“On se ne plaši smrti. Da se plašio, ne bi odabrao takav život. On bi voleo da bude ubijen u borbi sa Sjedinjenim Državama, to je njegov san,“ rekao je Hamid Mir.

Talibanske voðe su saopštile da je saudijski begunac pod njihovom kontrolom i da je skriven radi sopstvene bezbednosti u Avganistanu, što je i dovelo do pretnji Sjedinjenih Država vojnim napadom. Talat Masud, penzionisani pakistanski general koji sada piše novinske komentare o bezbednosnim pitanjima, ukazuje da æe biti teško izvesti vojne napade na Bin Ladena i organizaciju “Al kaida” i da æe napadi zahtevati neku vrstu infrastrukture unutar Avganistana.

“To æe biti veoma teško, jer æe oni da odu u skrovišta, a taèno utvrditi gde se skrivaju neæe biti lako. Ipak, u isto vreme, kada bude poveæan pritisak, oni æe morati da beže. Ukoliko koalicione snage uðu u zemlju i uspostave nekakve baze na važnim taèkama, kao što su Kandahar, Kabul i Mazar-i-Šarif, i zadrže se tamo odreðeno vreme, i Severni savez isto to vreme takoðe ostane zajedno sa drugim snagama koje se protive Talibanu, onda bi bilo moguæe da se utvrdi gde su. U tom sluèaju bi oni mogli da pruže otpor ili budu ubijeni,“ kaže Talat Masud.

Izveštaji o broju boraca okupljenih u organizaciji “Al kaida” su konfliktni i procene se kreæu od više od deset hiljada do manje od hiljadu. Hamid Mir smatra da je “Al kaida” pretrpela velike gubitke proteklih godina - boreæi se za Taliban.

“Veæina njegovih boraca je poginula tokom protekle tri godine u borbama sa Severnim savezom. Ne bih rekao da ima više od dve – tri hiljade boraca,” kaže on.

Meðutim, Hamid Mir ukazuje da su borci koji su ostali lojalni Osami bin Ladenu iskusni. Mnogi od njih, kako objašnjava, komanduju talibanskim jedinicama i mnogi su se – kako podseæa – borili sa sovjetskim trupama u avganistanskim planinama pre 20 godina. Hamid Mir smatra da æe za bilo koje snage biti veliko iskušenje da pokušaju da uhvate èoveka koji se našao u središtu pažnje celog sveta.

XS
SM
MD
LG