Linkovi

Porodice u SAD prihvataju švedski ekološki eksperiment


<!-- IMAGE -->

Pre nekoliko godina, dvanaest porodica u švedskom gradu Kalmaru na Baltičkom moru, obećalo je da će smanjiti svoj uticaj na zagađenje životne sredine. Učesnici progama su uspeli da smanje ispuštanje ugljen dioksida u atmosferu za jednu trećinu. Njihova „zelena“ energetska ekološka inicijativa sada služi kao primer programa Švedske vlade za prosečne Amerikance, koji ulaze u red najekstravagantnijih korisnika energije na svetu, da i oni prihvate slične mere.

Klimatski pilot program je naveo Nolana i Keti Stouks iz Fols Čerča u Virdžiniji, da uvedu velike promene u svojoj kući.

„Ovi na spratu menjaju veliki broj prozora i jednostruka okna zamenjuju dvostrukim. Najveći projekat je bušilica od 40 tona u dvorištu. Kopamo bunar dubine 183 metra, u koji ćemo smestiti pumpu za grejanje.“

Nolan Stouks računa da će zahvaljujući smanjenju poreza i nižim računima za hladjenje i grejanje, nadoknaditi 30 hiljada dolara uloženih u geotermalni sistem.

„Mislim da ćemo uštedeti hiljade dolara godišnje.“

Keti Stouks kaže da je porodica – kada je prošlog jula potpisala ugovor sa švedskom abasadom da se uključi u ovaj Klimatski pilot program – tražila uputstva.

„Stalno smo mislili i govorili da u smanjenju našeg uticaja na životnu sredinu mora da postoji i nešto više od puke zamene sijalica i recikliranja.“

Lars Rot, prvi sekretar za životnu sredinu u švedskoj ambasadi u Vašingtonu, kaže da se taj program zasniva na ideji da akcije pojedinaca mogu da dovedu do poboljšanja globalne životne sredine.

<!-- IMAGE -->

„Na kraju krajeva, sve se svede na izbor potrošača i ono što svako od nas odluči da učini u svakodnevnom životu.“

Švedska je pre četrdeset godina u najvećoj meri zavisila od uvoznih fosilnih goriva poput nafte, uglja i prirodnog gasa, baš kao što su Sjedinjene Države danas. Posle naftnog embarga 1973. i kasnijeg povećanja cena goriva, Švedska je uvela politiku koja je usmerila zemlju na obnovljive izvore energije i nuklearnu energiju. Danas svaki Švedjanin generiše prosečno 7,4 metričkih tona ugljen dioksida godišnje, u poredjenju sa 23,5 metričke tone koliko genereše prosečni Amerikanac. Ovaj Klimatski pilot program podstiče Amerikance da uvedu promene u korišćenje energije, trošenje hrane, rekreativne aktivnosti i transport – aktivnosti kojih Amerikanci nisu naviknuti da se odriču, kaže Nolan Stouks.

Od Švedjana smo dobili određena uputstva i podsticaj da kritički gledamo na ono što radimo“, kaže Nolan.

Stouksovi su počeli da kontrolišu trošenje kilovata, curenje slavina, izolaciju, vozili su se na posao naizmenično sa susedima i smanjili potrošnju mesa.

Ne smatram da se na bilo koji način žrtvujemo. Smatram da bi ljudi, ako bi bili svesniji da mogu da učine jednostavne stvari da bi smanjili svoj uticaj na životnu sredinu, to i učinili“, navodi Kejt Stouks.

„Potpuno se slažem sa tim. Neko to mora da kaže glasno i mi smo za to spremni“, naglašava Nolan.

Keti i Nolan uče svoje sinove Lija i Rajkera da gase svetlo, troše manje tople vode i prave djubrivo od ostataka hrane.

„I oni su zaista fokusirani na to. Kompletno su se priključili ovom programu“, kažu Stouksovi.

Kažu da su se deca potpuno priključila ovom programu. Li kaže da i svojim drugarima govori da treba da troše manje električne energije, a Rajker dodaje da je to nešto što je dobro za celu planetu. Bračni par Stouks podržava predlog Zakona za ograničenje ispuštanja ugljen dioksida u atmosferu. Ali i bez novih zakona, oni smatraju da svaki Amerikanac može da učini više da bi se ispuštanje gasova smanjilo. Iako je bio potreban podsticaj iz Švedske da bi prešli na „zeleniji“ životni stil, oni se nadaju da bi ovakvi pilot programi mogli da otvore put prema ekološki prijateljskijoj budućnosti.


XS
SM
MD
LG