Grupa britanskih humanitarnih organizacija udružila se sa britanskim
glumcem Bilom Naijem i producentom Ričardom Kertisom u zalaganju za,
kako kažu „novi dogovor izmedju banaka i društva.“ Oni žele da uvedu
porez od 0.05% na finansijske transakcije izmedju samih banaka kako bi
se prikupio novac za socijalne usluge i borbu protiv siromaštva i
klimatskih promena.
Panika klijenata koji su masovno povukli
svoje uloge iz banke Nordern Rok u septembru 2007. označila je početak
svetske bankarske krize u Britaniji. Britanska i druge vlade sveta na
kraju su potrošile milione dolara na spasavanje ugroženih finansijskih
institucija.
Grupa poznatih ličnosti i humanitarnih
organizacija pokrenula je kampanju da se deo tog novca vrati
gradjanima. Nazvali su ga „Robin Hudov porez“, po legendarnom engleskom
junaku koji je pljačkao bogataše da bi davao siromašnima. Maks Losom je
predstavnik humanitarne agencije Oksfam.
„Banke svakodnevno
razmenjuju bilione dolara. Naša poruka je da možemo da uzmemo samo
delić tog kolača, 0.05 odsto, što bi prikupilo stotine milijardi dolara
za pomoć siromašnima u bogatim zemljama, za otvaranje novih radnih
mesta u Britaniji i SAD, ali takodje i pomoć siromašnima u Africi, gde
ljudi umiru zbog ekonomske krize", navodi Loson.
Mnogi bankari smatraju da ova lepa ideja nije realna. Brajan Mers je potrparol Britanskog udruženja bankara.
„To
nije nešto što može da funkcioniše u stvarnom svetu, posebno ne u
trenutku kada imamo sporne trgovinske sporazume. U toku su pravi
finansijski ratovi izmedju zemalja i ideja o postojanju jedinstvenog
poreza koji bi se uveo širom sveta je jednostavno nezamisliva.“
Organizatori
žele da u inicijativi učestvuju zemlje G20, i započeli su masovnu
kampanju medju običnim gradjanima kako bi se izvršio pritisak na
svetske lidere. Inicijativa je sada na Tviteru i Fejsbuku. Džonatan
Tenč je predstavnik Oksfama u britanskom parlamentu.
„Hiljade
ljudi potpisale su peticiju podržavajući „Robin Hudov porez“ i pričaju
o njemu na Tviteru. Zanimljivo je da su sada počeli da šalju „tvitove“
svojim političarima“, priča Tenč.
Pristalice mogu da postanu
članovi „Vesele družine Robina Huda" tako što će staviti zelene maske na
svoje fotografije na Internetu, ili ih odštampati i nositi u stvarnom
životu. Ako je suditi po reakcijama na Internetu, ogromna većina ljudi
podržava ovu inicijativu.
„Naravno da će biti veoma teško da se primeni, ali sve što ide u tom smeru je sigurno dobra ideja“, kaže Tim.
„Jasno
je da bi porez pomogao brojnim humanitarnim organizacijama kojima je
porebna pomoć i to je način da se novac dobije od onih koji zaradjuju
ogromne sume, tako da mi je jasno zašto se zove „Robin Hudov porez“ –
pljačkanje bogatih u korist siromaha“, navodi Endžela.
„Mislim
da treba prepustiti bankama da nastave da rade šta su i do sada. Ako
pogledate velike banke kao što su Morgan Stenli ili Goldman Saks, oni
imaju velike fondacije i svake godine daju ogromne sume u dobrotvorne
svrhe“, smatra Kris.
Pojedine britanske banke ostvaruju
rekordan profit i daju velike bonuse svojim direktorima. Posmatrači
kažu da to izaziva ogorčenje javnosti protiv bankara i da bi moglo da
pomogne ovoj kampanji.
Učesnici kampanje su čak projektovali
svoje poruke na zidove Banke Engleske. To je jedan način kojim žele da
bankarima upute signal upozorenja...