Crnogorski premijer, Milo Đukanović kaže da je zadovoljan efektima višednevne posjete SAD tokom koje se sastao sa potpredsjednikom Džozefom Bajdenom, državnim sekretarom Hilari Klinton, brojnim zakonodavcima na Kapitol Hilu, najvišim zvaničnicima Svjetske banke i MMF-a i guvernerom države Merilend.
Đukanović:“Mislim da je posjeta bila izuzetno uspješna. Ako bih pokušao da sažmem ocjenu svih susreta, onda je to poštovanje za sve ono što je Crna Gora uradila u prethodnom periodu i prilikom obnove nezavisnosti i u godinama nakon nezavinosti, u evropskim i evroatlanskim integracijama. Istovremeno, to je poruka podrške daljim naporima Crne Gore do punopravnog članstva u NATO-u i Evropskoj Uniji. Takođe, sa uvaženim domaćinima razgovarao sam i o nekim aspektima koji se tiču regiona Zapadnog Balkana. Naša ocjena je da se region značajno promijenio poslednjih nekoliko godina. Ostalo je još nekoliko otvorenih pitanja na kojima još treba raditi kako bi se učvsrtila regionalna stabilnost i učinila doglednijom evropska i evroatlantska perspektiva za sve države Zapadnog Balkana. Čini mi se krucijalno važnim da su Sjedinjene Države dosljedno opredijeljene da u okviru NATO-a, u kojem naravno igraju presudno važnu ulogu i takođe u okviru Evropske unije čiji su glavni partner insistiraju na daljoj politici otvorenih vrata kako bi sve države Zapadnog Balkana dobile istu šansu da, realizacijom sveosveobuhvatnih reformi, dosegnu svoje evropske i evroatlantske ciljeve. Crna Gora je do sada uspješna na tom planu. Na kraju prošle godine smo dobili članstvo u Akcionom planu za članstvo u NATO-u, takođe dobili smo povoljnosti vizne liberalizacije zajedno sa građanima Makedonije i Srbije, odgovorili smo na Upitnik Evropske komisije i vjerujem da je potpuno realno naše očekivanje da tokom 2010 godine Crna Gora postane zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i takođe ovu godinu veoma plodno iskoristi za dalje napredovanje ka punopravnom članstvu u NATO-u.”
Glas Amerike: Razgovarali ste sa direktorom Svjetske banke Robertom Zelikom i izvršnim direktorom Međunarodnog monetarnog fonda Dominikom Štrausom Kanom. Da li Crna Gora planira da sklopi aranžman sa MMF-om?
Đukanović: "Prije svega, želio bih da vas informišem da je obostrano u Svjetskoj banci naša saradnja ocijenjena veoma uspješnom. Mi smo na kraju jednog trogodišnjeg aranžamana ili strategije, čiji su ciljevi u potpunosti ispunjeni. Ovo je bila prilika da razgovaramo o strategiji za naredne godine i saglasni smo da bi za Crnu Goru bilo najvažnije da, zajedno sa Svjetskom bankom, radi na daljim strukturnim reformama i na rješavanju određenih pitanja koja se tiču zaštite životne sredine. Takođe, veoma je važna spremnost Svjetske banke da pruži budžetsku podršku Crnoj Gori. O tome su naši predstavnici već u nekoliko navrata razgovarali. Mi smo ranije prihvatili preporuke Svjetske banke, koje se prije svega tiču donošenja novih zakona vezanih za finansijski sistem i skoro rješavanje nekih određenih otvorenih pitanja u bankarskom sistemu. Na tome već radimo i vjerujem da ćemo vrlo brzo imati ispunjene sve pretpostavke za korišćenje sredstava budžetske podrške Svjetske banke Crnoj Gori tokom 2010 godine. Takođe, bio je vema dobar razgovor u Međunarodnom monetarnom fondu. Ono što je specifično je to što Crna Gora nekoliko godina nema aranžman sa MMF-om, nakon jednog prethodnog koji je okončan 2005.godine. Aktuelna je tema da li će Crna Gora sklopiti novi aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom. Ovih će dana jedna misija MMF-a biti u Crnoj Gori, gdje će pokušati da dođe do nekih detaljnijih informacija i saznanja koja interesuju Međunarodni monetarni fond. Moj je utisak da je danas MMF, valjda zahvaljujući ovoj aktuelnoj globalnoj ekonomskoj krizi, postao fleksibilniji i time mnogo prihvatljiviji partner nego u prethodnom periodu, iako naravno to ne znači manjak odgovornosti za partnerstvo sa MMF-om. Dakle mi smo, i to sam kazao izvršnom direktoru MMF-a, spremni da nastavimo razgovore na tu temu. Oni će biti nastavljeni nakon ovog uvida koji će misija ostvariti. Znamo šta su otprilike očekivanja MMF-a i ona su nesumnjivo u skladu sa našim planovima. Mi smo u stanju da to ispunimo i vjerujemo da bi tokom ove godine, takođe, mogli da se približimo toj odluci u ulasku u novi aranžman sa MMF-om. Da li će do toga zaista konačno doći, treba prepustiti vremenu da vidimo kako se realizuje ekonomska politika Crne Gore u ovoj godini, kako se ostvaruju naše budžetske projekcije i kolike će biti potrebe Crne Gore za tim aranžmanom i za alokacijom dijela sredstava iz tog aranžmana za podršku budžetu Crne Gore u 2010."
Glas Amerike: Vratimo se evropskim integracijama. Kakvu još pomoć SAD-a očekujete kada je riječ o pridruživanju NATO-u?
Đukanović: “Mislim da je ova politička podrška gotovo najvažnija. Kao što znamo, bilo smo u prilici da poslednjih mjeseci, ne samo u vremenu globalne ekonomske već i institucionalne krize, u Evropskoj uniji čujemo određeno tonove koji su, da ne kažem, dovodili u pitanje samu strategiju proširenja, ali u svakom slučaju dovodili su u pitanje tempo širenja ne samo Evropske unije, već i NATO-a. Zato nam se čini da je veoma važno da Sjedinjene Američke Države, kao uticajna država u NATO-u i kao uticajan partner Evropskoj uniji, zagovaraju politiku daljeg širenja sa uvjerenjem da će tek nakon ujedinjenja Zapadnog Balkana, Evropa biti zaista jedinstvena i da će isto tako biti konkurentna na globalnoj ekonomskoj i političkoj sceni. Pored toga, veoma važna podrška Crnoj Gori i svim državama u regionu je podrška daljim reformama. Nedvosmislena poruka koju sam čuo i od potpredsjednika Sjedinjenih Država i od državne sekretarke jeste da Crna Gora može računati na partnersku pomoć Sjedinjenih Država, ali da naravno ipak sve zavisi od nas i od naše spremnosti da dalje realizujemo zahtjevne reforme. To je nešto što mi znamo i na šta smo kao na pravila igre apsolutno spremni. Crna Gora je, kao što znate,na kraju prošle godine dobila jednu satisfakciju kroz jedan presedan u okviru NATO integracije. Nikada ranije jedna država nije postala dio MAP-a, uvijek su to bile grupe država. Utoliko je presedan veći što je Crna Gora tako mala država. Postojale su određene dileme u NATO-u da li prihvatiti Crnu Goru koja je ispunila uslove ili eventualno čekati neku drugu državu da ispuni uslove, pa da joj se pridruži. Najbliža je tome bila Bosna i Hercegovina i nama je naravno žao što ona nije bila dio tog paketa, ali nam je ipak drago da se i u NATO-u i u Evropskoj uniji i dalje slijedi to dobro pravilo regate-da svaka država ima šansu da ispuni standarde koji se pretpostavljaju, a da će napredovati prema punopravnom članstvu u jednoj ili drugoj organizaciji zavisno od svoje sposobnosti da brzo usvaja predviđene standarde. Tako da mislim da je veoma važno da možemo računati na punu podršku nove američke administracije, i finansijsku i ekspertsku i tehniču u daljoj realizaciji reformi ne samo bezbjednosnog sistema, što je veoma važno za NATO integraciju, nego za sveobuhvate reforme od kojih će zavisiti naša brzina napredovanja ka NATO-u i Evropskoj uniji.”
Glas Amerike: Važna tema susreta bila su i otvorena pitanja u regionu. Kako Vašington vidi ulogu Crna Gore u regionu danas?
Đukanović: “Na tu temu sam prenio poruku našim uvaženim američkim sagovornicima da naše viđenje u Crnoj Gori jeste da je ključno pitanje Balkana stabilnost. Pošto na žalost imamo više nego ubjedljive dokaze iz dalje i novije prošlosti o našoj sklonosti da vrlo frekventno obnavljamo nestabilnost, naše uvjerenje je da će se pouzdana stabilnost na Zapadnom Balkanu uspostaviti integracijom. Zbog toga je na vašingtonskim adresama veoma snažno podržana incijativnost Crne Gore u regionu. Ja sam, zaista, kazao da kao najmanji dio tog regiona nipošto nijesmo pretenciozni, ali da smatramo da imamo određeni moralni kapital, prije svega u očuvanju multietničkog društva u poslednjoj, veoma teškoj decniji dvadesetog vijeka, na temelju toga uspostavljenu dobrosusjedsku saradnju sa svima u regionu i da nam to daje pravo na tu inicijativnost zbog uvjerenja da upravo regionalne inicijative i regionalna saradnja predstavljaju najbolji poligon za trening do ostvarivanja članstva svake od država Zapadnog Balkana u evropskim i evroatlanstkim integracijama. Dakle, naša inicijativnost na tu temu je veoma pozdravljena, takođe i naša spremnost da na temelju dobrog partnerstva, koje su Crna Gora i Sjedinjene Američke Države ostvarile u poslednjoj deceniji dvadesetog vijeka upravo na Balkanu, nastavimo da sarađujemo i pružamo pomoć u rješavanju preostalih otvorenih pitanja, prije svega u Bosni i Hercegovini."
Intervju sa premijerom Crne Gore možete pogledati i u video plejeru: