Švedsko predsjedavanje EU, prije nego što je i zaključeno, sa svih strana se opisuje kao uspješno. Tu svako za sebe može pronaći nešto - od uspješne završnice stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma, preko konačno, par dana pred samit u Kopenhagenu, usaglašenog evropskog stava o finansiranju borbe protiv klimatskih promjena u zemljama u razvoju, do potvrdjenog opredjeljenja da se prostor Zapadnog Balkana primi u EU nakon što svaka od zemalja posebno, ispuni neophodne uslove za to i ukupnim reformama pokaže da je ozbiljan partner u zajedničkom evropskom projektu.
"Dogovorili smo naš dugoročni cilj - smanjenje emisije štetnih gasova za 80 do 95 posto do 2050. godine, potvrdili smo našu ponudu da do 2020. godine smanjimo emisije za 30 posto, ukoliko i ostali učine slične korake. Saglasni smo i sa smanjenjem emisije u medjunarodnom transportu i, uprkos protivljenju sa različitih strana, utvrdili smo okvir finansiranja borbe protiv klimatskih promjena u državama u razvoju," istakao je predsjedavajući EU, švedski premijer, Fredrik Rajnfelt.
Medjutim, za neke od evropskih parlamentaraca, vrijeme švedskog predsjedavanja je bilo i vrijeme oštrog lobiranja najvećih evropskih igrača, koje drugima nije ostavljalo mogućnosti ni da utiču na ukupnu politiku, niti da uopšte znaju šta je na stolu.
Član Evropskog parlamenta iz Njemačke, socijal-demokrata, Martin Šulc kaže o tome:
"Švedsko predsjedništvo je bilo prelazno predsjedništvo, ali je, pored toga, i ono na svojoj koži osjetilo kako Sarkozi i Merkel svoje karte drže ljubomorno skrivene. Njih dvojje su imali svoju taktiku i to se dogadjalo švedskom predsjedništvu posljednjih nekoliko mjeseci. Prava je sreća da smo tome vidjeli kraj i da sada imamo Lisabonski sporazum koji u vodjenje EU unosi više transparentnosti."
U svakom slučaju, Švedjanima će samit u Kopenhagenu biti posljednji veliki posao, nadaju se, uspješno obavljen, što će zaokružiti pozitivan skor posljednjeg pred-Liabonskog perioda EU. Što se tiče proširenja, ono je imalo ozbiljno mjesto na švedskoj agenda - od zaključenja posla oko ukidanja viza Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji i ohrabrenja BiH i Albaniji da dovrše traženo, početka primjene Prelaznog trgovinskog sporazuma sa Srbijom, početka izrade pristupnog ugovora za Hrvatsku, te, zajedno sa američkom administracijom, snažnog angažovanja na deblokiranju politicckih prilika u Bosni i Hercegovini i, konačno, nedavne potvrde samita evropskih lidera o sigurnoj evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana. Brzinu prilaženja Uniji odrediće progres u opštim reformama i prilagodjavanje evropskim standardima, poručeno je tada sa evropskog vrha.
"Sa skupom Evropskog savjeta prošle sedmice, švedsko predsjedništvo je ispunilo sve svoje prioritete: snažan evropski stav o klimatskim promjenama, mjere za okončanje ekonomske krize, strategiju prema Baltiku, mjere na polju unutrašnjih poslova i pravde, te osnaženje Evrope kao globalnog faktora, uključujući i proširenje, kao i uspostavu novog servisa za spoljne poslova. A sa Lisabonskim sporazumom, započela je i nova era za EU,” naglasio je tim povodom predsedavajući, švedski premijer Rajnfelt.