Linkovi

Ambiciozna agenda predsednika Obame


Uoči odlaska u Kopenhagen, gdje će prisustvovati samitu o klimatskim promjenama, američkog predsjednika Baraka Obamu ove sedmice očekuje ambiciozna agenda, od zapošljavanja i stimulativnih paketa do zdravstvene zaštite o kojoj se raspravlja u američkom Senatu.

Američki predsjednik će u danskoj prijestonici iznijeti prijedlog Sjedinjenih Država da smanje emisiju štetnih gasova za 17 odsto do 2020 godine odnosno 83 odsto do 2050. Obama se međutim suočava sa novim izazovima kada je riječ o borbi protiv klimatskih promjena, s obzirom na to da je broj Amerikanaca koji vjeruju u globalno zagrijavanje na najmanjem nivou u poslednjih 12 godina.

U Sjedinjenim Državama se često postavlja pitanje zašto Kina, Indija i druge zemlje ne rade ništa tim povodom. Ostatak svijeta međutim traži od nas da preuzmemo vođstvo u smanjenju emisije štetnih gasova s obzirom na našu odgovornost u pogledu zagađenja životne sredine”, kaže Džefri Saks sa univerziteta Kolumbija.

Osim klimatskih promjena, Obamu ove sedmice očekuje nastavak borbe za usvajanje sveobuhvatne reforme zdravstvene zaštite. Predsjednik je juče posjetio Kapitol Hil, kako bi ponovo pokušao da ubijedi senatore da što prije odobre predložene mjere.

"Obama je obećao da će sarađivati sa nama u svakom pogledu”, saopštio je nakon sastanka lider demokratske većine u Senatu Heri Rid.

Demokrate su međutim podijeljene u pogledu više pitanja, među kojima su plaćanje abortusa i državno zdravstveno osiguranje. Republikanci su i dalje protiv planirane reforme.

Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti uništava radna mjesta”, smatra republikanski senator iz Južne Dakote Džon Tun.

“Trebalo bi da uradiimo ono što je predsjednik predložio u oktobru prošle godine, da se sastanemo sa demokratamo i pregovaramo pred kamerama, kako bi američki narod mogao da vidi šta se događa”, naglašava republikanski senator iz Arizone Džon Mekejn.

Obama će se ove sedmice usredsrediti i na ekonomska pitanja. Kongres bi trebalo da danas dobije izvještaj o 20 milijardi dolara profita od novca koji je iz prvobitnog paketa mjera za spasavanje finansijskog sektora izdvojen za banke, a zatim i vraćen. Očekuje se međutim da će biti izgubljeno 30 milijardi dolara na sredstvima uloženim u osiguravajuću kompaniju AIG i autoindustriju. Banke bi trebalo da vrate vladi 116 milijardi dolara, što je trećina ukupnih investicija. Zakonodavci imaju različite stavove o tome kako potrošiti vraćena sredstva.

"Taj novac trebalo bi da iskoristimo da smanjimo naš dug, ili da ne dozvolimo da se poveća”, smatra Džon Kajl, republikanski senator iz Arizone.

"Mislim da su ta sredstva odgovarajuća za otvaranje radnih mjesta kako bi se smanjio deficit”, kaže predsjedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi.

Predsjednik Obama danas je potvrdio da će mjere za spasavanje banaka, autokompanija i drugih preduzeća koštati 200 milijardi dolara manje nego što se očekivao. Obama je naglasio da bi dio novca, koji nije utrošen, mogao da bude izdvojen za smanjenje ogromnog budžetskog deficita, kao i za podsticanje pozajmica srednjim i malim preduzećima u cilju otvaranja radnih mjesta i smanjenja stope nezaposlenosti.


XS
SM
MD
LG