Posle višemjesečnih konsultacija sa savjetnicima i razmatranja niza opcija, predsednik Barak Obama će večeras, kako se očekuje, najaviti slanje još najmanje 30 hiljada vojnika u Avganistan. Iz Bijele kuće je najavljeno da će pojačanja biti raspoređena za šest mjeseci i da Obama planira da počne da povlači trupe u naredne tri godine.
Rat u Avganistanu ušao je u devetu godinu. Dok jača intenzitet borbe protiv avganistanskih pobunjenika, sve je manja podrška američke javnosti. Predsjednik Barak Obama je međutim, na prošlonedjeljnoj konferenciji za novinare, jasno stavio da znanja da Sjedinjene Države ne smiju da dožive poraz.
“Nakon osam godina, tokom kojih nismo imali ni strategiju ni resurse da završimo posao, ja namjeravam da to uradim.”
Obama će večeras u vojnoj akademiji u Vest Pointu objaviti da će u Avganistan biti poslato još najmanje 30 hiljada vojnika sa preciznijom misijom i planom za napuštanje zemlje koji zavisi od obuke novih avganistanskih snaga. Na terenu se trenutno nalazi gotovo 70 hiljada Amerikanaca.
“Predsjednik snažno vjeruje da će strategija, koju će večeras iznijeti, ubrzati ono što radimo u tom dijelu svijetu. I pomoći nam da odemo iz Avganistana”, kaže portparol Bijele kuće Robert Gibs.
Predsjednik, koji je već razgovarao sa ključnim evropskim liderima, takođe će pozvati evropske države da obezbijede 5 do 10 hiljada vojnika. Njemački i francuski zvaničnici su međutim već saopštili da nisu spremni da to urade. Vojni i politički analitičari se medjutim pitaju da li će Obama odgovoriti na pitanje zašto je Amerika još u Avganistanu ili će možda ponuditi detaljnu procjenu koja je cijena tog rata - u novcu i životima.
“Pitanje je koji je cilj? Kako okončati ovaj rat? Kada se može reći da je posao završen? Nadam se da će pokušati da odgovori na ta pitanja“, ističe Vilijam Kejlor profesor na Bostonskom univerzitetu.
U svom večerašnjem govoru, američki predsjednik moraće istovremeno da uvjeri Amerikance da je kraj rata na vidiku i saveznike da su Sjedinjene Države i dalje rešene da pobijede.
“Biće jako, jako teško postići balans izmedju poruke Amerikancima da ovo nije strategija bez kraja, ali i uveriti Avganistance da se nećemo skoro povući. Ta dva zadatka se medjusobno isključuju“, smatra Kristofer Prebl iz Instituta Kejto.
Situaciju dodatno komplikuju podjele unutar Obamine Demokratske stranke, čiji zakonodavci žele trenutno povlačenje iz Avganistana ili jasan vremenski okvir za odlazak iz te zemlje. Ne očekuje se međutim da će Obama večeras saopštiti precizne datume. Na dnevnom redu će biti i način na koji će Amerika ubuduće sprovoditi reforme u Avganistanu. Kako jedan analitičar ističe za TV mrežu ABC „doba davanja blanko čekova predsedniku Karzaiju je završeno“. Pomoć će najverovatnije biti rasporedjena različitim ministarstvima, pogotovo onima zaduženim za bezbednost.
Sporni su i ogromni troškovi ratnih operacija. Svaki vojnik godišnje košta američku vladu oko milion dolara, što znači da će slanje dodatnih trupa, opteretiti budžet za nekoliko milijardi dolara u trenutku kada je ekonomija ozbiljno oslabljena. I dok u Vašingtonu traje rasprava o svim aspektima američkog angažmana u Avganistanu, vojnici na terenu se nadaju da će Obamin govor označiti prekretnicu u dugogodišnjem ratu.
„Narednih dana očekujemo odluku koja će razjasniti neke stvari. Promenu koja će nam pružiti jasniju sliku o strategiji i resursima koji će nam biti na raspolaganju od strane NATO-a i Sjedinjenih Država“, kaže general Erik Tremblej.
Predsjednik Obama je o svojoj ratnoj strategiji danas razgovarao sa avganistanskim predsjednikom Hamidom Karzaijem, kao i sa njegovim pakistanskim kolegom Asifom Alijem Zardarijem.