Linkovi

Terzić: Srbija bi mogla da ima značajne koristi od gasovoda "Južni tok"


Premijeri Rusije i Turske, Vladimir Putin i Režep Tajip Erdogan, potpisali su u Ankari sporazum kojim se omogućava prolazak budućeg gasovoda Južni tok kroz teritorijalne vode Turske. U razgovoru za naš program ekspert za energetiku kompaniej “Deloitte & Touche” Branko Terzić, komentariše perspektive gasovoda “Južni tok” i “Nabuko”.

Terzić: “Za oba gasovoda, Nabuko i Južni tok, ključna stvar je uloga i učešće Turske, pošto će oba gasovoda prelaziti preko teritorije te zemlje. Ruski predsednik Putin potpisao je sporazum sa turskim premijerom Erdoganom o polaganju gasovoda Južni tok u turskim teritoriljanim vodama, u Crnom moru. Istim sporazumom predvidja se i izgradnja jedne nuklearne elektrane u Turskoj. Prema tome, Turska će biti glavna zemlja u tranzitu gasa ka Evropi, i to sada postoje politička igra: koji će od ta dva gasovoda dobiti veću regionalnu, pa i medjunarodnu podršku. Ipak, treba napomenuti da su ta dva gasovoda veoma kontroverzna i još se ne zna da li će na kraju biti izgradjena oba, jedan, ili čak nijedan. Takodje se veruje da bi, ukoliko se jedan od ta dva gasovoda izgradi, gradnja drugog mogla da bude odgodjena za niz godina. Za Rusiju, gasovod “Južni tok” predstavljo bi mogućnost izvoza još veće količine gasa u Evropu. Gasovod Nabuko za sada nema značajnije sponzore, nema obezbedjena sredstva za izgradnju, niti preliminarne ugovore o isporuci, kakve ima “Južni tok”. Izgradnju južnog gasovoda podržava ruski Gasprom, najveći izvoznik gasa u svetu, koji je spreman da finansira 50 odsto tog projekta i obezbedi i zalihe i isporuku. Velika italijanska energetska kompanija ENI spremna je da finansira izgradnju drugog dela tog gasovoda i pomogne svojom ekspertizom. Dakle, oba gasovoda bi obezbedjivala gas za Evropu, ali ključna stvar je da će oni prolaziti kroz Tursku. Turska će postati glavni akter u domenu energetike u Evropi, a time će i njen ekonomski i politički kapital znatno porasti.

Glas Amerike: Kako bi ovakav scenario mogao da utiče na “Južni tok” i poziciju Srbije?

Terzić: “’Južni tok’, koji će godišnje obezbedjivati 63 milijarde litara prirodnog gasa Evropi, prolaziće kroz Bugarsku i Srbiju prema zapadnom delu kontinenta. Korist za Srbiju će biti značajna jer će ona moći da naplaćuje tranzitnu taksu, zatim taksu za skladištenje gasa, i naravno, Srbija će imati direktan pristup gasu, što sada nije slučaj, pošto ga dobija preko Madjarske. “Južni tok” će biti važna energetska i ekonomska komponenta za Srbiju.”

Glas Amerike: Ukoliko bi cene nafte i gasa uskoro ponovo počele da rastu, dugoročno gledano, kakve posledice bi to moglo da ima po industrijski razvijene zemlje, kao i zemlje trećeg sveta?

Terzić: “Veće cene nafte, naravno i gasa, kratkoročno gledano, imale bi veoma negativne posledice po globalni ekonomski oporavak, što važi i za Srbiju. Neki analitičari smatraju da je do sadašnjeg oporavka svetske ekonomije došlo zbog značajnog pada cena nafte u poslednjih godinu dana, što je opet po nekima, više doprinelo podsticanju američke privrede nego stimulativni paket američke administracije. Takodje se izražava nada da će cena nafte ostati relativno niska i omogućiti dalji oporavak američke i svetske ekonomije. Kasnije, uz povećanje cena nafte, i uvodjenjem nove i efikasnije tehnologije i opreme, cene za potrošače neće biti preterano povećane. Drugim rečima, cena nafte bi trebalo da ostane izmedju 80 do 100 dolara po barelu, sa čime se slaže i Saudijska Arabija. To je prihvatljivo, jer ta cena ne bi bila mnogo viša od sadašnje. A to bi, sa svoje strane, osiguralo dalji oporavak svetske privrede.”

XS
SM
MD
LG