Linkovi

Američki zakonodavci razmatraju mere za spasavanje štampanih novina


Nekoliko većih američkih dnevnih listova ili je bankrotiralo ili je potpuno zatvoreno, kao posledica dramatičnih promena nastalih pojavom interneta. Američki zakonodavci izražavaju zabrinutost zbog uticaja koji bi to moglo da ima na informisanost izbornog tela, što je veoma važno za američku demokratiju. Razmatraju se i zakonodavne mere za pomoć novinskoj industriji. S druge strane, pristalice novih medija tvrde da elektronske novine imaju sve više čitalaca.

Veliki američki dnevni listovi teško su pogođeni preusmeravanjem čitalaca na besplatne novine na internetu i naglim padom broja oglasa. Od početka 2009, "Roki mauntin njuz" prestao je da postoji posle 150 godina izlaženja, dok je "Sijetl post intelidženser", posle 146 godina, prestao je da se štampa i sada izlazi samo na internetu. Druge velike novinske kuće, kao što su "Čikago tribjun" i "Los Anđeles tajms", proglasile su bankrotstvo da bi se zaštitile od poverilaca.

Te teškoće izazvale su zabrinutost među političarima u Vašingtonu. Na Kapitol Hilu, demokratski senator iz Masačusetsa, Džon Keri, nedavno je u senatskom Pododboru za trgovinu predsedavao pretresom o budućnosti novina.

„Danas slobodno može da se kaže da novine izgledaju kao ugrožena životinjska vrsta“, rekao je Keri.

Senator Ben Kardin, takođe demokrata, iz države Merilend, predložio je da novine počnu da rade kao neprofitne organizacije, kako bi dobile poreske olakšice kakve imaju humanitarne organizacije i crkve.

„Moramo da spasemo naše lokalne novine i istraživačko novinarstvo koje one obezbeđuju“, rekao je Kardin.

Ali predstavnici medija na internetu kažu da su te zabrinutosti preuveličane. Arijana Hafington je ko-osnivač i glavni urednik novinskog sajta "Hafington post".

„Uprkos svim mračnim vestima o stanju u novinskoj industriji mi smo, u stvari, usred zlatnog doba za potrošače vesti, koji mogu da surfiraju po internetu, koriste pretraživače, imaju pristup najboljim izveštajima iz čitavog sveta, mogu da objavljuju komentare, reaguju ili da osnivaju zajednice. Novinarstvo igra neotuđivu ulogu u našoj demokratiji, ali važno je imati na umu da budućnost novinarstva ne zavisi od budućnosti štampanih novina“, rekla je Hafington.

Potpredsednica najpoznatijeg internet pretraživača Gugl, Marisa Majer, kaže da njena firma doprinosi povećanju broja čitalaca.

„Gugl njuz i Gugl pretraživač pružaju važnu besplatnu uslugu novinama na internetu tako što zaintersovane čitaoce upućuju na njihove sajtove stopom od više od milijardu poseta mesečno“, kaže Marisa Majer.

Ali Gugl ne plaća novinama linkove ka člancima koje stavlja na svoj sajt. Izdavač i direktor lista "Dalas morning njuz", Džejms Moruni, pozvao je zakonodavce u Kongresu da revidiraju zakon protiv trustova i tako omoguće novinama da se udružuju, kako bi zatražili veći deo prihoda koje neplaćuju novinski sajtovi na internetu.

„Kada bi novinska industrija delovala složno, možda bi se stvorila prilika za izjednačavanje uslova unutar naše industrije, kako bismo kao celina mogli da se obratimo Guglu i drugima sa zahtevom da nam plaćaju za uzimanje naših informacija“, kaže Moruni.

Moruni se pita da li bi novine na internetu mogle da izveštavaju sa skupih područja, kakva su ratna područja. Bivši menadžer "Vašington posta", Stiv Kol, podjednako je skeptičan.

„Čak i najoptimističnije pristalice novih modela sklone su da priznaju da novine i slični sajtovi na internetu još dugo neće moći da finansiraju i održavaju profesionalna dopisništva u Bagdadu, Kabulu, Islamabadu, Evropi i Aziji“, kaže Kol.

Televizijski novinar i bivši izveštač lista "Baltimor san", Dejvid Sajmon, kaže da novine na internetu ne popunjavaju prazninu u izveštavanju o lokalnim političkim događajima nastalu gašenjem lokalnih štampanih novina. On upozorava da bi lokalni političari mogli da se otmu kontroli ako štampa ne bude delovala kao pas čuvar.

„Narednih 10 do 15 godina u ovoj zemlji biće prava meka za lokalne političare. Biće to sjajno doba da se bude korumpirani političar“, kaže on.

Senator Keri obećao je da će narednih meseci biti održani dodatni pretresi o budućnosti novinske industrije.

XS
SM
MD
LG