Neformalni suret evropskih ministara za zaštitu životne sredine, koji je okončan danas u Češkoj, fokusirao se na dvije ključne teme: evropsku politiku borbe protiv klimatskih promjena koje se, suprotno očekivanjima, oštrom progresijom manifestuju na sve širi krug do sada stabilnih prirodnih sistema, te poziciju Unije pred globalni skup o klimi, najavljen za decembar ove godine u Kopenhagenu. Međutim, u kontekstu evropske borbe za zaustavljanje neželjenih klimatskih promjena, treba tražiti i instrumente kakvi će stupiti u pogon kako bi se zemlje u razvoju, posebno one koje su na listi potencijalnih evropskih kandidata, osposobile da ispune svoj dio zadaće borbe za čišćim životom.
Evropska politika borbe protiv klimatskih promjena je manje više već dobila svoje konture. Smanjenje emisije štetnih gasova više niko ne dovodi u pitanje. Ostaje, međutim, nepoznanica kako i kolikoj mjeri to provesti s obzirom da je ekonomska kriza ozbiljno poljuljala evropski plan da se primjeni formula magičnih 20. Do 2020 smanjiti za 20 posto emisiju ugljen dioksida, a za isti procenat povećati efikasnost utroška energije, pa opet, za 20 posto uvećati utrošak energije koja dolazi iz obnovljivih izvora, vode, vjetra, sunca.
Međutim, domaćin skupa evropskih ministara za zaštitu životne sredine tvrdi kako zajednički plan nije izgubio na ambicioznosti.
"Mi smo odlučni u tome da emisiju štetnih gasova smanjimo za 30 odsto do trenutka kada nam se Amerike i ostali pridruže u decembru u Kopenhagenu. Svu smo snagu uložili u rješavanje ključnih problema, a pregovori sa Amerikom, Japanom, Kinom i Brazilom izgleda da su na pravom putu i sve vodi tome da ćemo u decembru imati novi sporazum o borbi protiv klimatskih promjena", kazao je češki ministar za zaštitu životne sredine i predsjedavajući Vijećem ministara Martin Bursik.
Sa druge strane, niko od okupljanih ministara nije bio voljan komentiratirati kritike kakve dolaze od evropskih zelenih koji upozoravaju da Unija ne reaguje dovoljno brzo, ni dovoljno dobro na aktualnu ekonomsku krizu, ne ostavljajući prostor da oporavak evropskih ekonomija bude prilika da se tehnologije prilagode novim, zelenim zahtjevima. Jednostavno, nedavno dogovoreni finansijski paket od oko 200 milijardi eura nije dovoljan da se i prebrode sadašnje teškoće i dokuči željeni cilj smanjanja emisije štenih gasova.
Sa druge strane, kako su Briselu savjetovali i nezavisni ekonomski eksperti, investicija od 500 milijardi eura u oporavak evropskih ekonomija bi, ne samo stvorila osnovu za novu, čistu evropsku tehnologiju, već bi i kreirala 5 miliona novih radnih mjesta u narednih 5 godina. Uz ovo, još uvijek stoje nepoznanice koliko i na koji način će se Evropska unija anagažirati kako bi pomogla Zapadnom Balkanu, ne samo u premoštavanju problema izazvanih aktuelnom finansijskom krizom, što je, uostalom, obećala, već i kako će, u isto vrijeme, podržati često bolnu transformaciju sa zastarjelih tehnologija koje zagađuju okoliš, na nove, vremenu i potrebama prilagođene tehnologije, koje su, po pravilu, nedostupne slabašnim ekonomijama.
U međuvremenu, nastojeći skratiti vrijeme usaglašavanja, a ubrzati konkretne odluke, eksperti iz Evropske agencije za životnu sredinu upozoravaju:
"Poruka je da se klimatske promjene dešavaju brzo i na različite načine širom Evrope. Prošlost nam više ne može biti dobar pokazatelj naše budućnosti", ocijenila je Žaklin Mekglejd iz Evropske agencije za životnu sredinu.