“Bezbednosna situacija u Avganistanu, Pakistanu i na širem Bliskom
istoku, dominanta je globalna tema, koja dobija važnost od kako je
izbila finansijska kriza, pošto su zemlje sada daleko manje spremne da
obezbede veća sredstva i trupe za krizne regione”, kaže za naš program
naučni saradnik Instituta Brukings, Igor Dančenko. On najpre
ocenjuje američko-ruske odnose i mogućnost njihovog unapredjenja.
Dančenko: “Rusija i Sjedinjene Države su u procesu preispitivanja bilateralnih
odnosa u svetlu najvažnije nedavne promene, odnosno dolaska na vlast
nove administracije Baraka Obame. Rusija se već duže zalaže za
preispitivanje odnosa, ustvari još od Minhenske konferencije, na kojoj
je tadašnji ruski predsednik Vladimir Putin izneo ruske primedbe na
odnose Moskve sa Zapadom, koje su aktuelne i danas, a odnose se na
moguću izgradnju američkog antiraketnog štita u centralnoj Evropi,
širenje NATO-a, pitanje kolektivne bezbednosti, posebno u pogledu
Avganistana, itd. Rusija pored toga ukazuje na tri veoma važna
bezbednosna pitanja - iranski nuklearni program, severnokorejski
nuklearni program i situaciju u Avganistanu i Pakistanu - koja
dominiraju ne samo rusko-američkim odnosima, već imaju i prioritetni
globalni značaj”.
Glas Amerike: Ruski predsednik Dmitrij Medvedev je u
tekstu u “Vašington postu” predložio kolektivnu soluciju za probleme
kao što je Avganistan?
Dančenko: “Bezbednosna situacija u Avganistanu,
Pakistanu i na širem Bliskom istoku, dominanta je globalna tema, koja
dobija važnost od kako je izbila finansijska kriza, pošto su zemlje
sada daleko manje spremne da obezbede veća sredstva i trupe za krizne
regione. Avganistanska kriza, na primer, dominira u spoljnoj politici
Vašingtona, pošto zahteva veća sredstva, trupe i angažovanost. Što se
Rusije tiče, ona sada nije angažovana u Avganistanu, mada je bila
ranije, posebno tokom desetogodišnjeg rata u sovjetsko vreme. Moskvi je
važno da se stabilizuje region bivših sovjetskih republika, posebno
Kirgistan i Tadžikistan, da se terorizam ne bi proširio u te ekonomski
osiromašene zemlje, što bi se negativno odrazilo i na samu Rusiju.
Drugo pitanje je krijumčarenje narkotika iz Avganistana - preko
centralne Azije do Rusije i Evrope. To je postao ogroman problem u
Rusiji i samo kroz jaku medjunarodnu saradnju Avganistan može da se
stabilizje, a neka od ovih pitanja da se reše”.
Glas Amerike: Kakav bi mogao da bude doprinos Rusije u rešavanju globalne ekonomske krize?
Dančenko: “Ruski predlog za rešavanje globalne finansijske krize nije sasvim
jasan. Predlog kao što je stvaranje nove univerzalne valute, koji su
izneli Rusija i Kina, nije realan. Mada je ruski predsednik pomenuo tu
ideju nekoliko puta, mislim da vodeći ruski bankari i eksperti Svetske
banke i dalje smatraju da nije moguće stvoriti takvu univerzalnu
valutu, što znači da će dolar i euro i dalje ostati dominantne valute.
Problem za Rusiju je to što je pretrpela velike gubitke zbog svetske
finansijske krize, pošto njenom ekonomijom dominira izvozna roba,
posebno gas i nafta. Njihova vrednost je pala, pošto je smanjena
potražnja, što se veoma negativno odrazilo na Rusiju. Mislim da će
Rusija na kraju prihvatiti konsensus članica Grupe 20 u svetlu svoje
sadašnje problematične ekonomske situacije”.