Ruski predsednik Dimitri Medvedev objavio je komentar u današnjem
izdanju „Vašington Posta“ u kojem okrivljuje Bušovu administraciju za
slabljenje američko-ruskih odnosa. Medvedev ujedno navodi da bi u
interesu obe zemlje bilo uklanjanje prepreka u odnosima, kao što su
proširenje NATO-a na Istočnu Evropu, plan za izgradnju antiraketnog
odbrambenog sistema u Centralnoj Evropi i odbijanje Vašingtona da
ratifikuje rusko-američki sporazum o konvencionalnim snagama u Evropi.
Povodom komentara ruskog predsednika za „Glas Amerike“ govori Džon
Halsman, stručnjak za međunarodne odnose i saradnik nemačkog Saveta za
spoljnu politiku u Bonu.
Džon Halsman tumači komentar
ruskog predsednika u „Vašington Postu“ kao gest dobre volje prema novoj
američkoj administraciji - posebno predsedniku Obami - koji ima svoju
predistoriju. Predsednik Obama je još u februaru uputio opširno pismo
svom ruskom kolegi, u kojem je svoje viđenje američko-ruskih odnosa
izložio na pragmatičan način.
„Mislim
da je Obama pruživši ruku Rusima rekao: 'gledajte, postoje razna
pitanja u kojima treba da sarađujemo, od borbe protiv terorizma do
energetskih pitanja i Irana. Nazivajući ih raznim imenima verovatno
nije način na koji možemo da ostvarimo saradnju'. Obama je napisao
veoma razumno pismo, u kojem je nagovestio da će Amerika pažljivo prići
pitanju antiraketnog odbrambenog sistema, ali takođe dao do znanja da
ga se neće odreći ukoliko Rusija ne uzvrati, na primer, bližom
saradnjom u vezi sa pitanjem spornog iranskog nuklearnog programa. U
pismu je takođe naveo da želi da započne dijalog o ukupnim
američko-ruskim odnosima. Izgleda da su Rusi prihvatili Obamin predlog
da se američko-ruski odnosi zasnuju na realnim interesima, umesto na
ličnim afinitetima“, kaže Halsman.
On podseća na izjavu bivešeg
predsednika Džordža Buša, koji je posle prvog susreta rekao da je
„video Putinovu dušu“. To nije sprečilo da do kraja Bušovog mandata
odnosi Vašingtona i Moskve padnu na najnižu tačku od pada Sovjetskog
Saveza, kaže Halsman.
„Prekinimo
uzajamne pridike i pređimo na razgovor o stvarima u kojima možemo da
radimo zajednički. Samo tako može da se izgradi osnova za novi
međunarodni poredak. Predsednik Obama napravio je intelektualni prodor
zauzimanjem stava da je u ovo, post-hladnoratovsko vreme, besmisleno
razmišljati u kategorijama prijatelja i neprijatelja, jer nas to nikuda
neće odvesti, kao što je to predsednik Buš otkrio. Da li je Kina
neprijatelj Amerike? U sadašnjoj globalnoj finansijskoj krizi ona nam
je najveći saveznik. Da li su Nemci naši najbliži saveznici? Ovih dana
se ne slažemo gotovo ni u čemu: Avganistanu, načinu saniranja globalne
ekonomske krize i stimulansu radi regulacije privrede“, kaže Halsman.
Osvrćući se na nedavni pritisak Kremlja na Kirgistan da zatvori
američku vojnu bazu u toj zemlji, Halsman kaže da američko-ruski odnosi
neće teći bez trzavica.
„Svojim
akcijama u vezi sa Kirgistanom Rusi su jednostavno rekli: 'Mi smo tu.
Ne možete da nas ignorišete. Igramo fundamentalnu ulogu u ovom
području, koja utiče na vaše interese u Avganistanu. Mi imamo mnogo
veću ulogu u Centralnoj Aziji od vas. Ne možete bez nas. Morate da
nađete zajednički jezik sa nama'. Ukratko, Rusi podižu glas da bi
skrenuli pažnju na sebe i svoje interese u regionu. Na nama je da
sarađujemo sa njima tamo gde je saradnja moguća, i da sledimo svoje
interese tamo gde saradnja nije moguća“, kaže Halsman.
Prema
današnjem izveštaju američke televizijske mreže En-Bi-Si (NBC),
Medvedev je preko svog predstavnika uputio poruku američkom državnom
sekretaru Hilari Klinton da je spreman da potvrdi svoje zalaganje za
unapređenje odnosa sa Vašingtonom, tokom predstojećeg susreta sa
predsednikom Obamom u Londonu.