Stručnjak za Balkan i profesor bezbednosne politike na Nacionalnom
vojnom koledžu Roj Staford za „Glas Amerike“ govori o odnosima SAD sa
Evropskom unijom, Rusijom i Srbijom.
Staford: “Glavni prioritet
administracije predsednika Baraka Obame je ekonomija, na nacionalnom i
globalnom nivou. To pitanje će svakako zahtevati veliku angažovanost
predsednika, tako da će ostala pitanja, pa i spoljnopolitička, imati
manje prioritetnu ulogu. To bi moglo da znači i da će državna
sekretarka Hilari Klinton imati veći manevarski prostor. U pogledu
Balkana, neće biti značajnijih promena i državna sekretarka je tokom
nedavnog sastanka sa kosovskim zvaničnicima ovde u Vašingtonu upravo
potvrdila da se politika predsednika Buša u pogledu Kosova i Balkana
nastavlja”.
Glas Amerike: Kako procenjujete buduće odnose izmedju Evropske unije i SAD u svetlu rastućeg uticaja Rusije?
Staford:
“SAD su istorijski podržavale prvo - zajedničko evropsko tržište, a
sada i Evropsku uniju. SAD takodje žele da obnove i unaprede odnose sa
Rusijom, uz odredjene kompromise, u kontekstu zajedničkih problema, kao
što su terorizam i Iran. Rusija, kao i SAD, ne želi da Iran postane
nuklearna sila, mada postoje različite gledišta o sankcijama prema toj
zemlji, kao i o upotrebi sile protiv nje. Što se tiče protivraketnog
sistema u Poljskoj i Češkoj republici, mislim da Obamina administracija
preispituje to pitanje, uzimajući u obzir ruske interese, mada će NATO
i dalje garantovati bezbednost Poljske i Češke. Treće, velika
finansijka kriza je uzrokovala najnoviju podelu unutar Evropske unije,
izmedju novih i starih članica, posebno zbog posustalih ekonomija
Madjarske, Letonije, Ukrajine i nekih drugih zemalja”.
Glas Amerike: Da li su prepreke Srbiji na putu ka Evropskoj uniji još uvek iste?
Staford:
“Najvažnija prepreka je, jasno, slučaj Ratka Mladića. Holandija i
Belgija insistiraju na hapšenju i ekstradiciji Mladića. Dugoročnije
gledano, mislim da će se pitanje Mladića prevazići, ali će Beograd
morati kontinuirano da pokazuje da čini sve što može i da tokom vremena
izvede Mladića pred lice pravde. Siguran sam da sadašnje vlasti u
Beogradu čine sve što mogu, mada ima i onih koji sumnjaju u to.
Medjutim, daleko veći problem je finansijska kriza, kao i sama ideja
proširenja EU. Naime, mnogi u EU smatraju da se sa poslednjom fazom
proširenja otišlo predaleko, što se odrazilo u francuskom i holandskom
odbijanju ustava EU, kao i u irskom odbacivanje Lisabonskog sporazuma.
Dakle, Evropa, posebno takozvana “stara” Evropa, smatra da se u pogledu
proširenja unije otišlo onoliko koliko se moglo. To će svakako biti
veliko razočarenje za Hrvatsku zbog mogućeg odlaganja ulaska u EU, pa i
za Makedoniju. Drugim rečima, taj proces će biti usporen”.
Glas Amerike: U kom će se pravcu, kratkoročno gledano, kretati odnosi SAD-Srbija?
Staford:
“Očigledan problem je Kosovo. Tu postoji neslaganje. Da nema spornog
kosovskog pitanja, uprkos ponekad žustroj retorici, SAD i Srbija, imaju
veoma aktivnu ekonomsku saradnju. Mi smatramo da je Srbija najvažnije
akter u regionu i želimo dobre odnose sa Beogradom. Mi takodje imamo
veoma dobre vojne odnose. Mada Srbija govori o vojnoj neutralnosti,
Beograd se kreće ka većoj integraciji u okviru NATO-u, pošto želi
moderne oružane snage, mada ne i učlanjenje u alijansu. Uprkos
neslaganju o kosovskom pitanju, pošto Srbija neće priznati nezavisnost
Prištine, a SAD neće promeniti stav o tome, naši odnosi u budućnosti
mogli bi i trebalo bi da budu produktivni”.