Linkovi

Staford: Bez obzira na Kosovo, odnosi SAD i Srbije treba da budu produktivni


Stručnjak za Balkan i profesor bezbednosne politike na Nacionalnom vojnom koledžu Roj Staford za „Glas Amerike“ govori o odnosima SAD sa Evropskom unijom, Rusijom i Srbijom.

Staford: “Glavni prioritet administracije predsednika Baraka Obame je ekonomija, na nacionalnom i globalnom nivou. To pitanje će svakako zahtevati veliku angažovanost predsednika, tako da će ostala pitanja, pa i spoljnopolitička, imati manje prioritetnu ulogu. To bi moglo da znači i da će državna sekretarka Hilari Klinton imati veći manevarski prostor. U pogledu Balkana, neće biti značajnijih promena i državna sekretarka je tokom nedavnog sastanka sa kosovskim zvaničnicima ovde u Vašingtonu upravo potvrdila da se politika predsednika Buša u pogledu Kosova i Balkana nastavlja”.

Glas Amerike: Kako procenjujete buduće odnose izmedju Evropske unije i SAD u svetlu rastućeg uticaja Rusije?

Staford: “SAD su istorijski podržavale prvo - zajedničko evropsko tržište, a sada i Evropsku uniju. SAD takodje žele da obnove i unaprede odnose sa Rusijom, uz odredjene kompromise, u kontekstu zajedničkih problema, kao što su terorizam i Iran. Rusija, kao i SAD, ne želi da Iran postane nuklearna sila, mada postoje različite gledišta o sankcijama prema toj zemlji, kao i o upotrebi sile protiv nje. Što se tiče protivraketnog sistema u Poljskoj i Češkoj republici, mislim da Obamina administracija preispituje to pitanje, uzimajući u obzir ruske interese, mada će NATO i dalje garantovati bezbednost Poljske i Češke. Treće, velika finansijka kriza je uzrokovala najnoviju podelu unutar Evropske unije, izmedju novih i starih članica, posebno zbog posustalih ekonomija Madjarske, Letonije, Ukrajine i nekih drugih zemalja”.

Glas Amerike: Da li su prepreke Srbiji na putu ka Evropskoj uniji još uvek iste?

Staford: “Najvažnija prepreka je, jasno, slučaj Ratka Mladića. Holandija i Belgija insistiraju na hapšenju i ekstradiciji Mladića. Dugoročnije gledano, mislim da će se pitanje Mladića prevazići, ali će Beograd morati kontinuirano da pokazuje da čini sve što može i da tokom vremena izvede Mladića pred lice pravde. Siguran sam da sadašnje vlasti u Beogradu čine sve što mogu, mada ima i onih koji sumnjaju u to. Medjutim, daleko veći problem je finansijska kriza, kao i sama ideja proširenja EU. Naime, mnogi u EU smatraju da se sa poslednjom fazom proširenja otišlo predaleko, što se odrazilo u francuskom i holandskom odbijanju ustava EU, kao i u irskom odbacivanje Lisabonskog sporazuma. Dakle, Evropa, posebno takozvana “stara” Evropa, smatra da se u pogledu proširenja unije otišlo onoliko koliko se moglo. To će svakako biti veliko razočarenje za Hrvatsku zbog mogućeg odlaganja ulaska u EU, pa i za Makedoniju. Drugim rečima, taj proces će biti usporen”.

Glas Amerike: U kom će se pravcu, kratkoročno gledano, kretati odnosi SAD-Srbija?

Staford: “Očigledan problem je Kosovo. Tu postoji neslaganje. Da nema spornog kosovskog pitanja, uprkos ponekad žustroj retorici, SAD i Srbija, imaju veoma aktivnu ekonomsku saradnju. Mi smatramo da je Srbija najvažnije akter u regionu i želimo dobre odnose sa Beogradom. Mi takodje imamo veoma dobre vojne odnose. Mada Srbija govori o vojnoj neutralnosti, Beograd se kreće ka većoj integraciji u okviru NATO-u, pošto želi moderne oružane snage, mada ne i učlanjenje u alijansu. Uprkos neslaganju o kosovskom pitanju, pošto Srbija neće priznati nezavisnost Prištine, a SAD neće promeniti stav o tome, naši odnosi u budućnosti mogli bi i trebalo bi da budu produktivni”.

XS
SM
MD
LG