„Priština neće prihvatiti pregovore na bilo kom nivou koji bi podrazumevali mešanje u teritorijalni integritet Kosova ili povratak na razgovore o statusu, ali je spremna da prihvati sve teme razgovora sa Srbijom koji su u obostranom interesu“, izjavio je u ekskluzivnom razgovoru za „Glas Amerike“ kosovski predsednik Fatmir Sejdiu. Zajedno sa premijerom Hašimom Tačijem on se proteklih dana u Vašingtonu sastao sa američkom državnom sekretarkom Hilari Klinton i potpredsednikom Džozefom Bajdenom.
Sejdiu: "Mogu reći da je ovo najvažnija poseta koju smo imali ove godine, i prva poseta kosovske delegacije novoj američkoj administraciji. Susreti sa potpredsednikom Bajdenom, državnom sekretarkom Klinton i članovima Kongresa su važan korak za Kosovo u okviru odličnih odnosa koje imamo sa SAD. Ovom prilikom, ponovo smo dobili potvrdu američke podrške Kosovu, našem razvoju, demokratskim procesima i takodje, ekonomskom razvoju. Veoma je važno što će se SAD snažno angažovati pružajući podršku Kosovu u nastojanju da dobijemo nova medjunarodna priznanja. Želeo bih da naglasim da je nova američka administracija stupila na dužnost pre malo više od mesec dana, i ujedno izrazim zahvalnost prethodnoj administraciji na pomoći narodu Kosova. Mogu da kažem da je Kosovo ušlo u novu fazu svog razvoja kao istinski demokratska zemlja koja pripada svim svojim gradjanima i posebno vodi računa o manjinskim zajednicama".
Glas Amerike: Nezavisnost Kosova je priznalo 55 zemalja, ali ne i Rusija, kao i neke članice EU, dok Srbija tvrdi da je nikada neće priznati. Da li ste zadovoljni takvim tempom priznavanja, i da li vas brine da će angažovanje Srbije i Rusije blokirati vaš medjunarodni status i pristup medjunarodnim institucijama?
Sejdiu: "Ne, dobili smo važna medjunarodna priznanja od strane 55 zemalja do sada, i taj proces neće biti prekinut. Postoje zemlje koje su u finalnim fazama priprema da priznaju Republiku Kosovo. Takodje želim reći da one uzimaju u obzir sve okolnosti – Kosovo se pokazalo kao stabilna država, zemlja koja prihvata i neguje demokratske vrednosti, želi mir, stabilnost i dobre odnose sa susedima – iako u tome ne nailazi na racionalni pristup Srbije. Veoma cenimo što su Kosovo priznale Crna Gora i Makedonija – države koje su baš kao i Srbija i Kosovo bile deo Jugoslavije. Verujemo da budućnost neće doneti sukobe i tenzije, već dobre odnose koji su neophodni. Nadam se da će Srbija odustati od pokušaja da blokira nova priznavanja Kosova jer je, u krajnjoj instanci, u interesu obe zemlje da imaju dobre odnose. U tom smislu nadam se i da će Ruska Federacija imati racionalniji pristup, s obzirom da se angažovala u prethodnim procesima, a posebno razgovorima u okviru Kontakt grupe i medjunarodne trojke. Kosovo je bilo jedino nerešeno pitanje u jugoistočnoj Evropi, ili zapadnom Balkanu. Nažalost, Beograd nije našao snagu da se oslobodi politike i usijane retorike koja je bila prisutna u Miloševićevo vreme. Pozivamo gradjane i vladu Srbije da priznaju tu realnost kako bi doprineli dobrosusedskim odnosima i uzajamnoj saradnji nas kao suverenih nacija, i kako bi podstakli zajednički put zemalja regiona ka Evropskoj uniji i NATO".
Glas Amerike: Da li možemo da očekujemo direktne razgovore Beograda i Prištine, i kako vlada Kosova namerava da se postavi prema planu u šest tačaka, koji se na neki način već sprovodi i koji ima podršku UN?
Sejdiu: "Rekao bih da je planom u šest tačaka zaobidjena Priština, što mi naravno nismo prihvatili, i, takodje, plan nije prihvaćen na nivou Ujedinjenih nacija. U pitanju je deo koji je uključen u izveštaj generalnog sekretara UN na isti način kao što je uključeno i gledište Prištine. Zato mi prihvatamo Ahtisarijev plan koji je najbolji projekat ponudjen svim gradjanima Kosova i spremni smo da ga primenjujemo. Naravno, Priština neće prihvatiti pregovore na bilo kom nivou koji bi podrazumevali mešanje u suverenitet i integritet Kosova, niti će prihvatati agendu koja implicira povratak na razgovore o statusu, jer je status rešen jednom zauvek. Priština će prihvatiti sve teme razgovora sa Republikom Srbijom koje su u interesu dve suverene države. Po nama, postoji velika potreba da se, na primer, razgovara o liberalizaciji granica, borbi protiv organizovanog kriminala, ekonomskoj saradnji i drugim pitanjima od interesa za dve zemlje, u našem zajedničkom nastojanju da budemo integrisani u Evropu, NATO i EU. Ponavljam da želimo da Beograd odustane od tog stava, čiji su taoci zapravo drugi gradjani Srbije na Kosovu".