Procenjuje se da četiri do šest miliona ljudi širom sveta pati od
progresivnog neurološkog poremećaja nazvanog Parkinsonova bolest. Lek
za tu bolest ne postoji, ali su neki pacijenti osetili olakšanje posle
hirurške procedure nazvane duboka stimulacija mozga. U nedavno
objavljenoj studiji, uporedjeni su efekti hirurške operacije sa
uobičajenim tretmanom lekovima i fizikalnom terapijom.
Drhtavica je najvidljiviji simptom Parkinsonove bolesti. Ne prosipati
tečnost iz čaše, čitati novine, nije jednostavno. Grčevi u mišićima i
nepokretnost su još neki simptomi. Ričardu Sigeru postavljena je dijagnoza Parkinsonove bolesti 1991.
godine. On se priseća teškoća koje je imao pri hodanju ili ustajanju sa
stolice.
„Nisam mogao da ustanem sa sedišta. Morao sam da se trzam i trzam, dok mi se na kraju kolena nisu ukočila“.
Siger je jedan od 225 pacijenata koji su učestvovali u studiji u kojoj
su uporedjivana dva tretmana za Parkinsonovu bolest. Jednoj grupi data
je uobičajena terapija lekova i vežbanja. Druga grupa podvrgnuta je
dubokoj stimulaciji mozga. Tokom te hirurške intervencije, elektrode se
postavljaju u deo mozga koji izaziva aktivnost. Elektrode se povezuju
sa pejsmejkerom ugradjenim u grudi. One šalju signal za smirivanje
drhtavice i grčenja mišića. Siger kaže da je razlika bila odmah
uočljiva.
„Uključili su elektrode i skoro da nisu mogli da poveruju. Hodao sam bez drhtavice“.
Rađene su i druge studije o dubokoj stimulaciji mozga. Frensis Viver,
iz Veteranske bolnice u Hajnsu u Ilinoisu, objašnjava po čemu se one
razlikuju.
„Ono što je
posebno u ovoj studiji jeste to što smo uključili i starije ljude.
Pacijenti koji imaju Parkinsonovu bolest su obično stariji, ali stariji
ljudi su obično isključeni iz istraživanja. Dvadeset pet odsto
ispitanika u našoj studiji imalo je više od 70 godina“.
Studija je ustanovila da su posle šest meseci pacijenti koji su
podvrgnuti dubokoj stimulaciji mozga poboljšali funkcije svojih mišića
za dodatna četiri i po sata u poredjenju sa onima koji su imali
uobičajeni tretman. Istraživači su ipak našli veći nivo infekcija i
drugih komplikacija kod onih koji su imali hirurušku intervenciju.
Frensis Viver kaže da bi pacijenti trebalo da istraže sve mogućnosti,
pre nego što se opredele za hirurgiju.
„Svaki
pacijent bi trebalo da razmotri koristi i rizike duboke stimulacije
mozga, ali starije osobe koje imaju Parkinsonovu bolest, pogodne su za
taj tretman“.
Američko udruženje neuroloških hirurga
saopštilo je da se više od 35 hiljada procedura duboke stimulacije
mozga izvodi širom sveta. Istraživanje – koje je objavljeno u Časopisu
Američkog medicinskog udruženja, delimično je finansirao Medtronik,
kompanija koja proizvodi aparate za stimulaciju.