Linkovi

Duboka stimulacija mozga pomaže obolelim od Parkinsonove bolesti


Procenjuje se da četiri do šest miliona ljudi širom sveta pati od progresivnog neurološkog poremećaja nazvanog Parkinsonova bolest. Lek za tu bolest ne postoji, ali su neki pacijenti osetili olakšanje posle hirurške procedure nazvane duboka stimulacija mozga. U nedavno objavljenoj studiji, uporedjeni su efekti hirurške operacije sa uobičajenim tretmanom lekovima i fizikalnom terapijom.

Drhtavica je najvidljiviji simptom Parkinsonove bolesti. Ne prosipati tečnost iz čaše, čitati novine, nije jednostavno. Grčevi u mišićima i nepokretnost su još neki simptomi. Ričardu Sigeru postavljena je dijagnoza Parkinsonove bolesti 1991. godine. On se priseća teškoća koje je imao pri hodanju ili ustajanju sa stolice.

„Nisam mogao da ustanem sa sedišta. Morao sam da se trzam i trzam, dok mi se na kraju kolena nisu ukočila“.


Siger je jedan od 225 pacijenata koji su učestvovali u studiji u kojoj su uporedjivana dva tretmana za Parkinsonovu bolest. Jednoj grupi data je uobičajena terapija lekova i vežbanja. Druga grupa podvrgnuta je dubokoj stimulaciji mozga. Tokom te hirurške intervencije, elektrode se postavljaju u deo mozga koji izaziva aktivnost. Elektrode se povezuju sa pejsmejkerom ugradjenim u grudi. One šalju signal za smirivanje drhtavice i grčenja mišića. Siger kaže da je razlika bila odmah uočljiva.

„Uključili su elektrode i skoro da nisu mogli da poveruju. Hodao sam bez drhtavice“.

Rađene su i druge studije o dubokoj stimulaciji mozga. Frensis Viver, iz Veteranske bolnice u Hajnsu u Ilinoisu, objašnjava po čemu se one razlikuju.

„Ono što je posebno u ovoj studiji jeste to što smo uključili i starije ljude. Pacijenti koji imaju Parkinsonovu bolest su obično stariji, ali stariji ljudi su obično isključeni iz istraživanja. Dvadeset pet odsto ispitanika u našoj studiji imalo je više od 70 godina“.


Studija je ustanovila da su posle šest meseci pacijenti koji su podvrgnuti dubokoj stimulaciji mozga poboljšali funkcije svojih mišića za dodatna četiri i po sata u poredjenju sa onima koji su imali uobičajeni tretman. Istraživači su ipak našli veći nivo infekcija i drugih komplikacija kod onih koji su imali hirurušku intervenciju. Frensis Viver kaže da bi pacijenti trebalo da istraže sve mogućnosti, pre nego što se opredele za hirurgiju.

„Svaki pacijent bi trebalo da razmotri koristi i rizike duboke stimulacije mozga, ali starije osobe koje imaju Parkinsonovu bolest, pogodne su za taj tretman“.

Američko udruženje neuroloških hirurga saopštilo je da se više od 35 hiljada procedura duboke stimulacije mozga izvodi širom sveta. Istraživanje – koje je objavljeno u Časopisu Američkog medicinskog udruženja, delimično je finansirao Medtronik, kompanija koja proizvodi aparate za stimulaciju.

XS
SM
MD
LG