Linkovi

Larabi: Uključenje Srbije važan element stabilizacije regiona


Na Kapitol hilu je održana panel diskusija posvećena američko-evropskim odnosima. Jedan od materijala o kojem se raspravlja je najnoviji izveštaj Korporacije REND naslovljen: „Oživljavanje transatlantskog bezbednosnog partnerstva“. Jedan od autora Stiv Larabi, kaže da je taj izveštaj napisan u saradnji sa evropskim stručnjacima za transatlantske odnose.

„Uvereni smo da je potrebno da Evropa usvoji mnogo globalniji pristup. Oni se slažu da to treba da bude cilj zajedničke evropske spoljne politike. Mi od njih očekujemo da preuzmu odgovornost za takve zadatke. Ali Sjedinjene Države istovremeno moraju da budu spremnije da saslušaju svoje saveznike i usvoje njihova gledišta, naravno iz perspektive globalne bezbednosti.“

Sjedinjene Države bi, takođe, trebalo da pruže veću podršku razvoju evropskih odbrambenih snaga i definisanju evropske bezbednosne strategije, dodaje Larabi. Umesto dosadašnje američke bojazni da bi takvi koraci mogli da podriju NATO, trebalo bi prihvatiti da je jača i strateški osposobljenija Evropa u obostranom interesu, kaže naš sagovornik.

„Treba jasno predočiti da, ukoliko ne budemo uspostavili konsenzus i utvrdili zajedničku politiku, i ukoliko ne budemo ostvarili blisku saradnju sa našim saveznicima, bićemo ubrzo suočeni sa krupnim teškoćama i nesagledivim posledicama.“

Prema izveštaju korporacije REND, najvažnija pitanja u razgovorima transatlantskih partnera su Avganistan, Pakistan, Iran, Rusija, izraelsko-arapski sukob, borba protiv terorizma i širenja oružja masovnog uništenja, energetska bezbednost i problem globalnog zagrevanja, kao i nedovršeni posao daljeg proširenja NATO-a i Evropske Unije.

„Pre nego što Sjedinjene Države i Evropska Unija krenu u dalja proširenja trebalo bi da izvrše sveobuhvatnu analizu o tome da li bi bile u stanju da obezbede novim članicama odbranu u slučaju napada. U našem izveštaju iznosimo da bi bilo opasno pružati prazna, retorička obećanja. Savez bi morao da ima ne samo kapacitete, već i rešenost i spremnost da brani sve članice u slučaju potrebe aktiviranja Člana 5, odnosno klauzule o kolektivnoj odbrani.“

Po rečima našeg sagovornika, na svakoj zemlji je da odredi svoju političku i bezbednosnu orijentaciju, kao i članstvo u Evropskoj Uniji i NATO. Međutim, jedan od ciljeva je da se sve zemlje Zapadnog Balkana uključe u evropske institucije i da se do 2015. nađu pod kišobranom Severnoatlantskog saveza.

„Smatram da je taj rok ostvariv, jer je Evropska Unija rešena da ih primi u članstvo. To se, pre svega odnosi na Makedoniju, Albaniju i Hrvatsku. Srbija je u nešto drugačijoj poziciji. Za prijem pomenute tri zemlje već odavno postoji rešenost u Evropskoj Uniji, iako bi one trebalo da reše još nekoliko pitanja. NATO je takođe odavno obećao da će ih primiti. Jedino u slučaju Makedonije postoji spor oko imena sa Grčkom, ali to pitanje smatram rešivim.“

Srbija je takođe dobrodošla ukoliko ispuni zahtevane uslove, kaže Larabi.

„Neka od tih pitanja su politička i ekonomska, dok su druga vezana za problem ratnih zločinaca. Međutim, uvereni smo da je, ukoliko je stabilnost na Balkanu cilj, neophodno da Srbija nađe put ka ulasku u transatlantske institucije. Možda će biti potrebno više vremena, ali, prijem ostalih bez Srbije ne bi vodio punom uspehu. Uključivanje Srbije je važan strateški element stabilizacije tog područja."

Stiv Larabi očekuje da će izveštaj „Oživljavanje transatlantskog bezbednosnog partnerstva“ koji je izradila Korporacija „REND“, dospeti i na sto predsednika Baraka Obame.

XS
SM
MD
LG