Linkovi

Neširenje nuklearnog oružja - izazov za Obaminu administraciju


U jeku sve veće potražnje nuklearne energije zbog ozbiljnih strepnji u vezi sa štetom koju životnoj sredini nanose ugalj i gas, eksperti ukazuju da se povećava i opasnost od širenja nuklearnog oružja. Predsednik Barak Obama apeluje na svet da rešava oba problema, ali eksperti smatraju da će njegov pravi izazov da bude razvijanje novih pravila kojima bi Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju moglo da se pomogne da kontroliše dostupnost nuklearnom materijalu od kojeg može da se pravi oružje.

Više od 80 odsto naučnika u svetu se u nedavnoj anketi saglasilo da se Zemlja zagreva. Dok pojedini istraživači upozoravaju da se planeta bliži „kritičnoj tački“, nuklearni eksperti upozoravaju na drugu vrstu „kritične tačke“.

Oni brinu zbog nuklearne opasnosti – zbog činjenice da bi neke nacije, u opštoj trci za nuklearnom energijom da bi se smanjilo ispuštanje štetnih gasova u atmosferu, mogle da se domognu nuklearnog oružja.

Italija, jedna od najvećih uvoznica nafte i gasa u Evropi, jedna je od 12 zemalja koje su prošle godine objavile da planiraju izgradnju kupno 34 nuklearna reaktora.
O tom problemu je na svojoj inauguraciji govorio i predsednik Barak Obama.

„Sa starim prijateljima i bivšim neprijateljima, neumorno ćemo raditi na smanjivanju nuklearne opasnosti i smanjenju stepena zagrevanja planete.“

Eksperti koji su se nedavno okupili na panelu u američkom Institutu za mir, zatražili su da Obamina administracija izvrši pritisak za uvođenje novog međunarodnog režima. Oni predlažu da se zemljama dozvoli da nabave nuklearno gorivo za energiju, ali da se potrošeno gorivo obavezno vrati Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju.

Bivši zvaničnik Bele kuće za neširenje nuklearnog oružja, Denijel Pounmen, kaže da međunarodna zajednica mora da garantuje pouzdano snabdevanje nuklearnim gorivom.

„Komercijalne garancije, državne garancije, međunarodne pod pokroviteljstvom Međunarodne agencije. To bi moralo da bude ekonomično i rekao bih savršeno opravdano kao nešto što može da nas spase od svetske katastrofe.“

Eksperti podsećaju da je Obama nasledio dvostruki problem – Severnu Koreju i Iran. Bivši podsekretar u Pentagonu, Erik Edelman, kaže da diplomatija može da bude uspešna.

„Ali će biti potrebno da pažnju međunarodne zajednice efikasnije nego do sada usmerimo na izazove sa kojima bismo mogli da se suočimo u budućnosti i efikasnije koristimo ekonomske sankcije kojima su podvrgnute i Severna Koreja i Iran.“

U pogledu Irana, Ujedinjene nacije su zavele tri kruga sankcija da bi pridobile Teheran da prekine program obogaćivanja uranijuma – ali Iran se nije priklonio.
Eksperti kažu da je jedan od razloga za neuspeh to što su pogoršani odnosi Vašingtona i Moskve. Robert Džozef, iz Nacionalnog instituta za javnu diplomatiju, kaže da Rusija ima sopstvene strateške i komercijalne interese.

„Ti interesi, u određenoj meri, podstiču želju da se Sjedinjenim Državama uskrati diplomatska pobeda.“

Ipak, on se nada da će Obamina administracija na neki način uspeti da se o tome dogovori sa Moskvom.

„Obe inicijative, na području i nuklearnog terorizma i nuklearne energije, podrazumevaju saradnju u kojoj se naši interesi ukrštaju, gde i mi i oni verujemo da su nam interesi kritično povezani.“

Eksperti izražavaju nadu da će svetska zajednica na posletku biti u stanju da dođe do konsenzusa u pogledu sistema koji će omogućiti širenje nuklearnog sektora, bez povećanja rizika od širenja nuklearnog oružja.


XS
SM
MD
LG