Linkovi

Eksperti o teškoćama za Baraka Obamu u borbi protiv terorizma


Dok je predsednik Barak Obama najavljivao nove inicijative za Bliski istok i Južnu Aziju, članovi Kongresa saslušali su izjave stručnjaka o tome sa kakvim se sve izazovima suočava Obamina administracija u nastojanjima da spreči da se teroristi domognu oružja za masovno uništenje.

Saopštenje predsednika Obame da za svog specijalnog izaslanika za Bliski istok postavlja Džordža Mičela, a za Pakistan i Avganistan Ričarda Holbruka, podvukla je njegovo obećanje o zaokretu u spoljnoj politici. Na drugoj strani Vašingtona, u Predstavničkom domu, članovi Odbora za oružane snage saslušali su trojicu funkcionera Komisije za sprečavanje širenja terorizma i oružja za masovno uništenje – bivše senatore Boba Grejema i Džima Talenta, i politikologa sa Univerziteta Harvard, Grejema Alisona.

U svom prošlogodišnjem izveštaju, ta komisija je upozorila da će bez odlučne međunarodne akcije teroristi verovatno pre kraja 2013. godine upotrebiti neko oružje za masovno uništenje. Prema tom izveštaju, Pakistan je zemlja u kojoj su nuklearno naoružanje i terorizam u bliskom kontaktu. Iako je reč o savezničkoj zemlji, Pakistan je u velikoj opasnosti da zbog nesmotrenosti postane izvor terorističkog napada takvim oružjem na Sjedinjene Države. Član komisije, Bob Grejem, založio se za korenite promene u američkoj politici prema Pakistanu.

„Ta politika trebalo bi da se usredsredi na izgradnju institucija koje bi stabilizovale zemlju i počele da umanjuju neprijateljstvo koje se sada ispoljava prema Sjedinjenim Državama i zapadnoj kulturi uopšte“, rekao je Grejem.

On je dodao da bi Obamina administracija trebalo da pređe sa, kako je rekao, „fiksacije na pakistanske oružane snage“, na snažniju podršku pakistanskim civilnim institucijama. Njegov kolega u komisiji, Grejem Alison, rekao je da je Obamina administracija suočena sa delikatnom ravnotežom u Pakistanu, u kome, po naređenju bivšeg predsednika Džordža Buša, američke snage napadaju ekstremiste duž granice sa Avganistanom. Alison je rekao da pakistanskoj civilnoj vladi nije lako zbog toga, ali da je to neophodno.

„Alternativa je da se dozvoli obnavljanje štabova i logora za obuku Al-kaide, kao što se dogodilo u Avganistanu pre 11. septembra 2001. - što je naša greška. Zato mislim da je ta ravnoteža krajnje teška“, rekao je Alison.

Što se tiče Irana i Severne Koreje, Grejem Alison je rekao kako se smatra da Pjongjang ima oko 10 nuklearnih oružja, dok je Iran prekršio mnoga ograničenja u vezi sa obogaćivanjem uranijuma. Iza svega toga, rekao je njegov kolega, Džim Talent, stoji rešenost terorista da steknu oružje za masovno uništenje.

„Znamo da teroristi žele takvo oružje, znamo da su pokušali da ga nabave, i znamo da su organizaciono sposobni da steknu te mogućnosti“, rekao je Talent.

U svom prošlogodišnjem izveštaju, komisija je navela da će teroristi verovatno lakše nabaviti neko biološko nego nuklearno oružje, pa je pozvala Sjedinjene Države da ograniči širenje takve vrste naoružanja. U vezi sa bezbednošću pakistanskog nuklearnog arsenala, Grejem Alison se podsetio razgovora koji je vodio jednom prilikom sa bivšim pakistanskim predsednikom, Pervezom Mušarafom.

„Rekao mi je: 'Ne brinite, sve je pod stoprocentnom kontrolom. Nezamislivo je da nešto može da se izgubi'. To je bilo samo dve nedelje pre nego što je za dlaku izbegao atentat, što je uspeo samo zahvaljujući tehničkoj saradnji sa američkom vladom. Pitao sam ga: 'Koliko je verovatno da je vaše nuklearno naoružanje bezbednije od samog predsednika'“

Odbori Predstavničkog doma planiraju da narednih meseci održe brojne druge pretrese o spoljnopolitičkim izazovima sa kojima se suočava nova američka administracija.

XS
SM
MD
LG