Svake godine, trećeg ponedeljka u januara, Amerikanci odaju poštu nasleđu ubijenog borca za
građanska prava, prečasnom Martinu Luteru Kingu Džunioru, koji se
rodiio 15. januara 1928. Prečasni King danas
bi imao 80 godina. Pre više od pola stoleća, on je vodio kampanju širom
Sjedinjenih Država i predvodio nenasilne protestne marševe za jednaka
građanska prava Afroamerikanaca.
„Danas
želim da kažem narodu Amerike i narodima u svetu, da smo sada krenuli i
da nema talasa rasizma koji može da nas zaustavi“, rekao je u jednom od svojih govora.
Uspon Martina
Lutera Kinga Džuniora kao lidera pokreta za građanska prava, počeo
je 1955, kada je predvodio kampanju za ukidanje rasne podele u gradskim
autobusima u Montgomeriju, u državi Alabami.
„Mi crni građani Montgomerija smo učestvovali u nenasilnom maršu protiv nepravde, koju već godinama doživljavamo u autobusima“, govorio je King.
Njegovo
zalaganje za jednaka prava je do avgusta 1963, postalo nacionalni
pokret. Tog meseca, više od 250 hiljada ljudi učestvovalo je u maršu u
Vašingtonu. Marš koji je predvodio prečasni King organizovan je da bi
se izvršio pritisak na zakonodavce da usvoje zakonski predlog kojim se
ukida rasna diskriminacija. Bivši borac za građanska prava Rodžer
Vilkins je bio među učesnicima koji su se okupili ispred Linkolnovog
memorijala.
„Bio
je to divan letnji dan koji je podmladio ljude. Vladala je dobra
atmosfera zemlje koja se združuje. Zaista se osećala, ja sam to osetio
prvi put u životu, veličina američke savesti“, priseća se Vilkins.
„Sanjam
da će moja četiri deteta jednog dana živeti u zemlji u kojoj neće biti
cenjena na osnovu boje svoje kože, nego na osnovu karaktera“, rekao je tada King.
Takvi
nenasilni protesti i njegovi govori, podsticali su pokret za građanska
prava i usmeravali pažnju cele zemlje na pitanje jednakosti. King je
1964. dobio Nobelovu nagradu za mir, a iste godine predsednik Lindon
Džonson potpisao je Zakon o građanskim pravima i, iduće godine, Zakon o
biračkim pravima. Tim zakonima je zabranjena rasna segregacija na
javnim mestima i diskriminacija, koja je sprečavala crnce da glasaju.
„Negde sam pročitao da je veličina Amerike u pravu da se protestuje za neko pravo“, poručio je King.
Poslednja
kampanja Martina Lutera Kinga bila je u Memfisu, u državi Tenesi, marta i
aprila 1968. Predvodio je marš u znak podrške radnicima komunalnih
službi koji su bili u štrajku. Međutim, protest se pretvorio u nasilje
kada su ratoborni mladići počeli da pljačkaju radnje. King se razbesneo
i zarekao da će se vratiti u Memfis da povede mirne proteste. Četvrtog
aprila uveče, 1968, King je ubijen u motelu „Loren“.
„Video
sam obećanu zemlju. Možda neću stići tamo sa vama, ali večeras hoću da
vam kažem da ćemo mi kao narod stići do obećane zemlje“, čuvene su reči iz jednog govora prečasnog Kinga.
Četrdeset
godina kasnije, Kingov život se slavi uz mnogo njegovih ostvarenih
snova, među kojima je i izbor Baraka Obame za prvog afroameričkog
predsednika SAD.