Linkovi

Sitilidis: Izbor Rama Emanuela briljantan potez


U kojoj se meri ostvaruju najave novoizabranog predsednika Baraka Obame u pogledu promena sastava administracije i inostrane politike? Za "Glas Amerike" o tome govri naučni saradnik "Centra Vudro Vilson", Džon Sitilidis.

Sitilidis: "Moto novoizabranog predsednika Baraka Obame o 'promenama', potpunije će se ispoljiti posle njegove inauguracije. Sada smo u periodu tranzicije i novoizabrani predsednik se potpuno opravdano prvo usredsredio na izbor šefa osoblja Bele kuće, Rama Emanuela, što je bio briljantan potez. Emanuel bi trebalo da zaštititi predsednika od ekstremnih stavova i uticaja i istovremeno pomogne u radu na ujedinjenju zemlje i političara sa umerenijim centrističkim programom, što predstavlja promenu demokratske političke filozofije radi uspešnijeg političkog delovanja. Što se tiče novih članova administrcije, ukoliko Hilari Klinton prihvati položaj državnog sekretara, to će za nju značiti gubitak nezavisnosti i mogućnosti da postane lider većine u Senatu, ali će istovremeno to biti prilika da postane uticajni arhitekta globalne politike na funkciji državnog sekretara. Sve ovo ukazuje da će Obama regrutovati izvestan broj članova administracije iz Klintonovog perioda, pošto su to ljudi koji imaju političko i diplomatsko ikustvo, ali i određene poglede".

Glas Amerike: Šta bi mogli da budu incijalni spoljnopolitički potezi Baraka Obame?

Sitilidis: "Obama ima izvanrednu mogućnost da pruzi ruku prijateljstva Rusiji, koja je jedna od vodećih svetskih sila i sve važniji akter na svetskoj političkoj sceni, posebno na Bliskom istoku. Saradnja Rusije će biti važna u pogledu američkih strateških pitanja, Evrope, energije, odnosa Sjedinjenih Država i Kine, radikalnog islama, Balkana, itd, što znači da će brojna i važna pitanja zavisiti od zdravih odnosa Moskve i Vašingtona. Uprkos nekim spornim pitanjima, možda bi Obama na počektu mandata trebalo da se sastane sa ruskim predsednikom i počne dijalog koji bi označio početak rešavanja nekih spornih pitanja sa Rusijom, posebno u pogledu evropske i globalne stabilnosti. Drugo, Obama će nastojati da što pre povuče sve američke snage iz Iraka, na osovnu sporazuma američke i iračke vlade sa nadom da će do 2012. Irak imati stabilnu, ustavnu i demokratsku vlast. Treće pitanje od velike važnosti odnosi se na rešavanje globalne ekonomske krize i međunarodnog finansijskog sistema, pošto bi to moglo da ima potencijalno velike političke posledice - nerede, pa i konflikte - kao posledicu svetske ekonomske nestabilnosti, kako u razvijenim i stabilnim zemljama, tako i u zemljama u razvoju".

Glas Amerike: Kakva je vaša procena budućih odnosa Sjedinjenih Država i Evrope, uključujući Srbiju?

Sitilidis: "Mislim da će budući odnosi Brisela i Vašingtona biti odnosi kontinuteta, pošto nema značajnijih razlika u gledištima novog i starog kontinenta. Uz savete budućeg potpredsednika Džozefa Bajdena, pa mogućeg državnog sekretara Hilari Klinton i drugih vodećih demokratskih zvaničnika, Obamina administracija će dati prioritet otvorenoj perspektivi odnosa sa NATO-om, ekonomskim vezama dva kontinenta, zajedničkim interesima u pogledu globalne stabilnosti. Naravno, i mogućoj novoj svetskoj finansijskoj strukturi u svetlu najnovijih izjava francuskog predsednika Nikolasa Sarkozija, zatim odnosima sa Bliskim istokom i naravno, Rusijom. Obamina administracija će nastojati da pomogne u razrešavanju postojećih spornih pitanja u samoj Evropi, kao što su Kosovo, ulazak balkanskih zemalja u Evropsku uniju i druga. U međuvremenu, Priština će nastaviti da radi na širenju priznavanja svoje nezavisnosti. Nadam se da će Srbija uspeti da saradnjom sa Hagom i kroz kanale Evropske unije, omogući svoj dalji razvoj i harmoniju sa svojim susedima u okvirima Unije i NATO-a".

XS
SM
MD
LG