Linkovi

Slecinger: Mislim da će Obama želeti da zauzme fleksibilniji pristup Balkanu


O zadacima sa kojima će biti suočena administracija novoizabranog predsednika Baraka Obame u domenu spoljne politike, rusko-američkih odnosa i stava prema Balkanu i Srbiji za "Glas Amerike" govori direktor Odeljenja za istočnoevropske studije u vašingtonskom Centru Vudro Vilson, Martin Slecinger.

Slecinger: Najvažniji problem za administraciju predsednika Baraka Obame biće da ustanovi novi model, metodologiju i ton američke spoljne politike, odnosno da počne da otvorenije i konstruktivnije saradjuje sa našim saveznicima, posebno na obnavljanju transatlanskog jedinstva u duhu saradnje, a ne konfrontacije. Naravno, prvenstvo će biti dato Bliskom istoku, u svetlu Obamnih izjava da želi da što pre završi rat u Iraku i reši pitanja američke angažovanosti u Avganistanu i Pakistanu. To će, dakle, biti prvi prioriteti.

Glas Amerike: Odnosi izmedju SAD i Rusije su u poslednje vreme zategnuti zbog planova za izgradnju američkog raketnog sistma u Poljskoj i Češkoj republici. Šta bi Obama mogao da učini za unapredjenje odnosa dve zemlje?

Slecinger: Bez obzira na stvarne planove Medvedeva i Putina, oni kao bivši komunistički funkcioneri, imaju pogled na svet opterećen prošlošću, ali SAD su poslednjih nekoliko godina ignorisale interese Rusije, čak u regionima kao što su Kosovo, a sada i u Poljskoj i Češkoj republici. SAD su jednostrano odlučile da stacioniraju rakeni sistem u te dve zemlje, što je pojačalo konfrontaciju sa Rusijom. Mislim da bi Vašington trebalo da formuliše novi pristup i potrudi se na sporazumnom rešenju pre nego što stvar izmakne kontroli. To bi trebalo učniti u kontekstu sporazuma o nuklearnom i konvencioanlnom naoružanju.

Glas Amerike: Potpredsednik u Obaminoj administraciji Džozef Bajden se smatra stručnjakom za spoljnu politiku. Da li bi njegovi stavovi mogli da imaju snažniji uticaj u Državnom sekretarijatu?

Slecinger: U ovakvom slučaju često je važan karakter ličnosti. Bajden nije sklon konfrontacijama, niti ima krute stavove. Mislim da će on ostati pri tradicionalnoj ulozi potpredsednika, sa jednim izuzetkom, a to je Balkan, gde će, ukoliko za to bude prilike, s obzirom na njegovu raniju angažovanost, želeti da iznese svoje stavove. Međutim, potpredsednik nije odgovoran za spoljnu politiku, već za to da tiho savetuje predsednika i prisustvuje svečanostima predviđenim za tu funkciju.

Glas Amerike: Kako bi administracija predsednika Obame mogla da se dalje odnosi prema Balkanu, Srbiji i Kosovu?

Slecinger: To će zavisiti od Obaminih savetnika. Ne verujem da će on angažovati veći broj savetnika iz Klintonovog perioda, pošto želi novi početak i istinsku promenu, o čemu je govorio i u svojoj predsedničkoj kampanji. S druge strane, neizbežbno je da neki od tih ljudi budu uključeni. Mislim da će Obama želeti da zauzme novi, fleksibilniji pristup Balkanu, svakako drugačiji od Klintonovih ili Bušovih ljudi. Ta fleksibilnost u saradnji sa Rusima i drugima mogla bi da doprinese stvrnom rešenju suštinskih problema, na primer, u Bosni i na Kosovu.

XS
SM
MD
LG