Svake četiri godine istraživanja javnog mnjenja utiču na izgled
predsjedničkih izbornih kampanja. I dok su kandidati i birači
fascinirani anketama, organizacije koje ih sprovede, u potrazi za što
preciznijim rezultatom, obično se usredsređuju na vjerovatne glasače, a
ne na veći broj registovanih birača.
Amerika počiva na
raznolikosti, za koju organizacije za sprovođenje političkih anketa,
žele da se odrazi i u ispitivanjima javnog mnjenja. Razlike u
rezultatima tih istraživanja su međutim očigledne i jedan od uzroka bi
mogao da bude način na koji anketari odvajaju birače koji će vjerovatno
glasati od onih čiji je izlazak na izbore malo vjerovatan.
Karlin Boumen iz američkog Enterprajz instituta kaže da većina Amerikanaca tvrdi da će glasati.
"Anketarima
obično dajemo građanski ispravan odgovor da ćemo izaći na izbore. Ali
se na kraju možda oko 60 odsto nas u stvari pojavi na biralištima."
Agencije
za anketiranje daju veće procjene za određene grupe birače. Očekuje se
da će rekordan broj Afroamerikanca i mlađih birača izaći na izbore kako
bi glasali za demokratskog kandidata Baraka Obamu. Ukoliko anketari
nemaju dovoljan broj ispitanika iz te demografske grupe, "pojačaće"
odgovore koje su dobili. Boumen ističe da to može da bude opasno.
"Pojedini anketari možda smatraju da je omladina nepouzdana u pogledu glasanja."
"Znam da neki moji prijatelji neće izaći na izbore, dok će drugi glasati onako kako im roditelji kažu.
Isptivanja
javnog mnjenja o političkim pitanjima počela su 1930-tih godina i
anketari su tada uglavnom išli od vrata do vrata. Magazin Literari
Dajdžest je međutim sproveo telefonsku anketu, koja je predviđala da će
Republikanac Alf London ubjedljivo pobijediti Demokratu Frenklina
Ruzvelta. To je međutim bilo u periodu Velike depresije kada su
telefone uglavnom imali bogati ljudi, koji su obično bili naklonjeni
Republikancima. Kao rezultat te činjenice Ruzvelt je ponov izabran, a
Literari Dajdžest je propao.
Agencija Galup preuzela je vođstvo u telefonskim anketama, koje prema riječima Frenka Njuporta, i dalje sprovodi.
"Galup danas uglavnom koristi telefone za predizborne ankete, za koje želimo da predstavljaju sve Amerikance."
Agencije
za anketiranje međutim koriste automatsko biranje I ne mogu da zovu
mobilne telefone. Blizu 12 odsto Amerikanaca ne posjeduje obične
telefone.
"Drugi problem je što se ljudi ne javaljaju na
telefone, čime gube šansu da učestvuju u istraživanju, tako da anketari
moraju da zovu još birača."
"Nikada se ne javljam ljudima koji sprovode telefonske ankete."
Ispitivanja
javnog mnjenja mogu da promijene planove određenog izbornog štaba.
Mekejnov štab je početkom oktobra sproveo internu anketu, prema kojoj
je republikanski kandidat zaostajao za Obamom u Mičigenu. Senator iz
Arizone je stoga odlučio da prekine kampanju u toj saveznoj državi i
nastavi je u drugim, koje su više obećavale.
"Anketiranje je
kao termometar kojim se mjeri temperatura izborne trke sve do samog
dana izbora i predstavlja centralni dio procesa odlučivanja izbornog
štaba o toku kampanje."
Zogbi Internešnl je jedna od rijetkih
organizacija koja je počela da koristi internet za anketiranje. Takođe
je specijalizovana za bliskoistočne države, gdje kulturološke razlike
mogu da predstavljaju problem.
"Ljudi su ponekad rezervisani i
nervozni u pogledu određenih pitanja koja se tiču njihovih lidera.
Uobičajnih pitanja po našim standardima."
Van Gilder ističe da
sprovođenje velikog broja anketa za vrijeme predsjedničke izborne
kampanje pokazuje slobodu Amerikanaca da izražavaju svoje mišljenje. A,
da li su te ankete, prema kojima Obama vodi, tačne, saznaće se tokom
izborne noći.