Linkovi

Rueb: Postoji saglasnost vodećih evropskih  sila i SAD u pogledu Kosova


Šef vašingtonskog dopisništva nemačkog dnevnika “Frankfurter Alegemajne Cajtung”, Matijas Rueb, za "Glas Amerike" govori o američkoj predsedničkoj trci, globalnoj ekonomskoj krizi i očekivanjima od nove američke administracije.

Rueb: Pre četiri godine Nemci su navijali za Džona Kerija, a ove godine je očigledno da je nemačka javnost naklonjena demokratskom kandidatu, Baraku Obami. Najvažniji razlog tome je rat u Iraku, pošto su ne samo nemačka javnost već i vlada bili apsolutno protiv tog rata, a dve trećine nemačke javnosti su i danas ubedjene da je to bio progrešan rat u pogrešno vreme. Nemci su u stvari ponosni što se nisu angažovali u iračkom ratu, suprotno situaciji u Avganistanu, gde je stacioniran značajan nemački kontingent, o čemu, uprkos izvesnom skepticizmu, postoji konsenzus. Nemcima bi takodje pobeda Obame, koji se protivio ratu od samog početka, predstavljala potvrdu da su bili u pravu u protivljenju tom ratu. Drugo, Nemci i Evropljani u načelu podržavaju kandidate Demokratske stranke, jer smatraju da su oni spremniji na saradnju sa Evrpljanima i jačanje trans-atlanskih odnosa.

Glas Amerike: Šta Evropa i Nemačka očekuju od nove američke administracije, bilo demokratske ili republikanske?

RUeb: Mislim da dolazak nove američke administracije neće doneti toliko promena koliko se Evropljani nadaju. Na primer, Amerikanci se neće povući iz Avganistana, već će suprotno tome, biće upućene dodatne snage da bi se pobedilo. Takodje se neće brzo povući iz Iraka. To će produžiti tinjajuću tenziju izmedju Evrope i Amerike. Suprotno mišljenjima u Evorpi, američka vojna i ekonomska moć će ostati jaka, i Evropa će i dalje morati da se nosi sa jakim ekonomskim i političkim stavovima Amerike.

Glas Amerike: U čemu se Amerika i Evropa slažu, a u čemu se ne slažu, u vezi sa Balkanom i Srbijom?

Rueb: Slično konfliktu u Iraku, Evopljani su bili veoma nespremni da vojno intervenišu na Balkanu. Mi smo imali jake mirovne pokrete širom Nemačke kada su SAD i NATO prvo bombardovali srpske položaje u Bosni, a zatim na Kosovu i u Srbiji. Medjutim, sada postoji saglasnost izmedju vodećih evropskih sila i SAD u pogledu nezavisnosti Kosova. Čini mi se da Amerikanci i Evropa takodje podržavaju Srbiju i njeno učlanjenje u Evropsku uniju i NATO. Sve u svemu, Amerikanci su sada spremniji da podele teret stabilizacije regiona i da istovremeno zauzmu sekundarnu ulogu, rame uz rame sa Evropljanima.

Glas Amerike: Kakve bi mogle da budu posledice globalne ekonomske krize u Evropi?

Rueb: Teško je odgovoriti na to pitanje, pošto su Evropljani sve skeptičniji prema ponašanju i delovanju Amerikanca u globalnoj ekonomskoj krizi. Evropljani, posebno Nemci, još su ubedjeniji da će veća uloga države u ekonomskim sferama biti sve važnija i neophodnija, i to će možda biti jedan od razloga daljih tenzija izmedju SAD i Evrope. Drugim rečima, ideološke podele bi mogle da se prodube, a time i razlike u političkim stavovima.

XS
SM
MD
LG