Šef
vašingtonskog dopisništva nemačkog dnevnika “Frankfurter Alegemajne
Cajtung”, Matijas Rueb, za "Glas Amerike" govori o američkoj predsedničkoj trci, globalnoj ekonomskoj krizi i očekivanjima od nove američke administracije.
Rueb: Pre
četiri godine Nemci su navijali za Džona Kerija, a ove godine je
očigledno da je nemačka javnost naklonjena demokratskom kandidatu,
Baraku Obami. Najvažniji razlog tome je rat u Iraku, pošto su ne samo
nemačka javnost već i vlada bili apsolutno protiv tog rata, a dve
trećine nemačke javnosti su i danas ubedjene da je to bio progrešan rat
u pogrešno vreme. Nemci su u stvari ponosni što se nisu angažovali u
iračkom ratu, suprotno situaciji u Avganistanu, gde je stacioniran
značajan nemački kontingent, o čemu, uprkos izvesnom skepticizmu,
postoji konsenzus. Nemcima bi takodje pobeda Obame, koji se protivio
ratu od samog početka, predstavljala potvrdu da su bili u pravu u
protivljenju tom ratu. Drugo, Nemci i Evropljani u načelu podržavaju
kandidate Demokratske stranke, jer smatraju da su oni spremniji na
saradnju sa Evrpljanima i jačanje trans-atlanskih odnosa.
Glas Amerike: Šta Evropa i Nemačka očekuju od nove američke administracije, bilo demokratske ili republikanske?
RUeb:
Mislim da dolazak nove američke administracije neće doneti toliko
promena koliko se Evropljani nadaju. Na primer, Amerikanci se neće
povući iz Avganistana, već će suprotno tome, biće upućene dodatne snage
da bi se pobedilo. Takodje se neće brzo povući iz Iraka. To će
produžiti tinjajuću tenziju izmedju Evrope i Amerike. Suprotno
mišljenjima u Evorpi, američka vojna i ekonomska moć će ostati jaka,
i Evropa će i dalje morati da se nosi sa jakim ekonomskim i političkim
stavovima Amerike.
Glas Amerike: U čemu se Amerika i Evropa slažu, a u čemu se ne slažu, u vezi sa Balkanom i Srbijom?
Rueb:
Slično konfliktu u Iraku, Evopljani su bili veoma nespremni da vojno
intervenišu na Balkanu. Mi smo imali jake mirovne pokrete širom Nemačke
kada su SAD i NATO prvo bombardovali srpske položaje u Bosni, a zatim
na Kosovu i u Srbiji. Medjutim, sada postoji saglasnost izmedju vodećih
evropskih sila i SAD u pogledu nezavisnosti Kosova. Čini mi se da
Amerikanci i Evropa takodje podržavaju Srbiju i njeno učlanjenje u
Evropsku uniju i NATO. Sve u svemu, Amerikanci su sada spremniji da
podele teret stabilizacije regiona i da istovremeno zauzmu sekundarnu
ulogu, rame uz rame sa Evropljanima.
Glas Amerike: Kakve bi mogle da budu posledice globalne ekonomske krize u Evropi?
Rueb:
Teško je odgovoriti na to pitanje, pošto su Evropljani sve skeptičniji
prema ponašanju i delovanju Amerikanca u globalnoj ekonomskoj krizi.
Evropljani, posebno Nemci, još su ubedjeniji da će veća uloga države u
ekonomskim sferama biti sve važnija i neophodnija, i to će možda biti
jedan od razloga daljih tenzija izmedju SAD i Evrope. Drugim rečima,
ideološke podele bi mogle da se prodube, a time i razlike u političkim
stavovima.