Linkovi

Generalna skupština UN većinom glasova usvojila rezoluciju Srbije


Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je rezoluciju, kojom se od
Međunarodnog suda pravde (ICJ) traži savetodavno mišljenje o tome da li je jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova ranije ove godine, u skladu sa međunarodnim pravom.

Sedamdeset-sedam zemalja glasalo je za, 74 su bile uzdržane, a šest je bilo protiv rezolucije. Od država u regionu, Hrvatska i Makedonija su bile uzdržane, dok je zvanična Podgorica najavila da će glasati za rezoluciju Srbije. Članice Evropske unije nisu nastupile jedinstveno prilikom glasanja: 22 koje su priznale Kosovo, najavile su da će biti uzdržane, a pet članica, koje nisu priznale kosovsku nezavisnost, Slovačka, Grčka, Kipar, Španija i Rumunija - da će glasati za predlog Srbije. Mnoge od država koje su glasale protiv ili bile uzdržane objasnile su svoj postupak, rekavši da smatraju da je Srbija, u osnovi političko pitanje - postavila pravosudnom telu. Lociran u Hagu, Međunarodni sud pravde je najviši pravosudni organ Ujedinjenih nacija.

SAD bile su jedna od šest zemalja koje su glasale protiv rezolucije. Predstavnica Rozmeri Dikarlo izjavila je da je traženje savetodavnog mišljenja o ovom pitanju "nepotrebno i da neće pomoći", dodajući da su SAD uverene da je priznanje nezavisnosti Kosova od strane sve većeg broja zemalja u skladu sa međunarodnim pravom.

"U praktičnom smislu, nezavisnost Kosova je nepovratan proces. Četrdeset-osam zemalja je već priznalo Kosovo kao nezavisnu državu, od čega 22 od ukupno 27 zemalja članica Evropske unije", rekla je Dikarlo.

Međutim, Dumisani Kumalo, ambasador Južnoafričke Republike, koja je glasala u korist rezolucije istakao je da priznanje nije kraj priče:

"Iako je istina da je 48 zemalja već priznalo Kosovo, takođe je važno napomenuti da 144 zemlje na ovoj skupštini nisu donele takvu odluku", rekao je Kumalo.

Velika Britanija se uzdržala od glasanja, posle kojeg je ambasador Džon Sojers izjavio da bez obzira što se njegova vlada snažno podržava Međunarodni sud pravde, nije joj jasna svrhe traženja neobavezujućeg mišljenja o tom pitanju.

"Pitamo se koja je korist od pitanja koje je predložila Srbija. Savetodavno mišljenje ni u kom slučaju samo po sebi ne može da bude odlučujuće za status Kosova", rekao je Sojers.

Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić predstavio je rezoluciju Skupštini rekavši da bi glasanje protiv nje značilo da se ništa ne može učiniti kada se secesionisti u bilo kojem delu sveta pozovu na jedinstvenost svog slučaja. Posle glasanja, ministar Jeremić izjavio je da ono predstavlja pobedu ne samo Srbije već i međunarodnog prava.

"Ono što je najvažnije jeste da smo konačno uspeli da prebacimo pitanje budućeg statusa naše južne pokrajine iz političke u pravnu arenu, zato što su u pravnoj areni naši izgledi najbolji. Imamo jak slučaj, prekršeno je međunarodno pravo prilikom proglašenja nezavisnosti Kosova", rekao je Jeremić.

Institucije Kosova izrazile su žaljenje zbog glasanja Generalne skupštine UN i istakle da je nezavisnost Kosova nepovratna. Na vanrednoj konferenciji za novinare u Prištini, predsednik Kosova Fatmir Sejdiju, premijer Hašim Tači i ministar spoljnih poslova Skender Hiseni istakli su da je Kosovo do sada priznala većina zemalja članica Evropske unije, NATO-a i sve članice G7, kao i da očekuju i nova priznanja.

"Verujemo da razmatranje ovog pitanja pred Međunarodnim sudom pravde neće omesti zemlje da ocene stalni napredak na Kosovu i donesu odluke o priznavanju Kosova", izjavio je Sejdiju i dodao da veruje da će se na susu potvrditi njihova pozicija.

Tači je rekao da će, nezavisno od odluke Generalne skupštine UN, biti novih priznanja Kosova, koja će iznenaditi, ali i naljutiti Srbiju. On je dodao da se od zvaničnog Beograda nije mogla očekivati neka druga inicijativa osim zahteva da Međunarodni sud pravde oceni legitimitet proglašenja nezavisnosti Kosova.

"Nezavisnost Kosova je nepovratna i nikakva odluka bilo kog organa je ne može dovesti u pitanje. Nezavisnost predstavlja političku volju građana Kosova i kao takva, ona je neprikosnovena", rekao je Tači.

Analitičari kažu da bi presuda međžunaropdnog suda pravde o ovom pitanju mogla da se čeka između jedne i dve godine. Neke diplomate izražavaju zabrinutost da takvo odlaganje nije u interesu stabilizacije Zapadnog Balkana.




XS
SM
MD
LG