Majkl Brener, profesor za međunarodne odnose na Pitsburškom univerzitetu tvrdi da je kriza u Gruziji izmenila geostrateške odnose u kavkaskom regionu.
Po rečima profesora Brenera rat u Gruziji je pokazao da će Moskva biti mnogo energičnija u ostvarenju svojih interesa nego što je bila do sada.
«Putin i Medvedev su predočili da će se od sada služiti
sredstvima prinude – u slučaju Gruzije to su bila sredstva nasilja – kako bi
preuredili odnose sa susednim zemljama, bivšim sovjetskim republikama, po
nahođenju Rusije. To bi moglo da dovede
do ozbiljnih geopolitičkih posledica.»
U očima
Rusije, kaže Brener, Moskva nije dobila
ništa za uzvrat od Zapada bez obzira na dobru volju koju je pokazivala kada je
podržala američku intervenciju u Avganistanu 2001. i pristala na otvaranje američkih vojnih baza na
teritoriji nekoliko bivših sovjetskih republika. Moskva, kaže Brener, najviše zamera Zapadu što nastoji da širi
svoj uticaj u neposrednom susedstvu Rusije bez uzimanja u obzir ruskih
interesa.
«Nema nikakve sumnje da je snažna podrška koju je Bušova adminstracija pružala sadašnjoj vladi Gruzije bila jedno od pitanja koje je brinulo Putina i druge ruske lidere. Njihov odgovor na to je: «Ako kreće tim putem, biće posledica. Sadašnji predsednik Gruzije je pružio idealan izgovor i opravdanje Rusima da upute ovakvu poruku i da na tako grub način omoguće secesiju Abhazije i Južne Osetije.»
Nakon intervencije u Gruziji, Moskva je u boljoj mogućnosti da izvrši pritisak na zemlje Centralne Azije da smanje svoju vojnu saradnju sa Sjedinjenim Državama. Rusija je takođe u boljoj poziciji da kontroliše protok nafte i zemnog gasa iz energetski bogatih zemalja u širem području oko Kaspijskog mora prema Zapadu. Najnoviji događaji su dokaz da bi Sjedinjene Države trebalo da razviju novi okvir saradnje sa Rusijom, tvrdi Brener.
«Sve ovo u praktičnom smislu nalaže Bušovoj
administraciji, kao i budućoj administraciji, da ponovo razmotri našu politiku
i odnos prema Rusiji. Potrebno je stvoriti novu diplomatsku strategiju koja ima
u vidu činjenicu da će Rusija da nastavi da se ponaša kao svaka druga velika
sila i da neće želeti da sledi Sjedinjene Države.»
Cena američke obuzetosti ratom u Iraku ogleda se i u zapostavljenim diplomatskim vezama sa Rusijom, zaključuje profesor za međunarodne odnose na Pitsburškom univerzitetu, Majkl Brener.