Linkovi

Denver slavi mudri izbor od pre 100 godina da postane grad za konvencije


Prošao je ceo vek otkako se Demokratska stranka prethodni put okupila u Denveru da ozvaniči kandidaturu svog člana za predsednika Amerike. Grad danas svakako izgleda drugačije, ali sporna pitanja koja će sačekati delegate krajem avgusta kada doputuju u prestonicu države Kolorado, veoma su slična problemima od pre stotinu godina.

Grad domaćin konvencije Demokratske stranke je prešao dug put od vremena kada je osnovan na zapadu Sjedinjenih Država. Istorijat Denvera na ušću reka Čeri krik i Saut plet, počinje 1859. odnosno od vremena «zlatne groznice» u državi Kolorado. Svega nekoliko lovaca na zlato se obogatilo, ali se dovoljno doselilo kako bi pokrenuli rudarstvo i podržali razvoj regiona. Izborom Roberta W. Spira za gradonačelnika, 1904. godina je bila prekretnica u istoriji Denvera. Profesor istorije na Univerzitetu države Kolorado, Tom Noel, kaže da je Spir započeo program javnih radova, zbog čega je Denver izabran za domaćina Demokratske nacionalne konvencije 1908. godine.

«Nadao se da će transformisati Denver u, kako je voleo da kaže, 'Pariz na reci Plet' ili 'Lep grad', po uzoru na Vašington, Pariz i Berlin – i napravio je mrežu parkova i puteva, divan gradski centar i potpuno novu opštinsku dvoranu», kaže Noel.

Ispred zgrade opštine, lokalno stanovništvo je pre jednog veka dočekalo delegate Demokratske stranke sa kočijama punim snega sa okolnih Stenovitih planina. Pripadnici indijanskog plemena Apači su uz poklike izvodili ratne plesove, što je, priča Noel, zabeleženo i u lokalnim novinama.

«Bilo je vrlo teško razlikovati divlje Indijance i Demokrate, osim toga što su Demokrate galamile bez prestanka i nosile više bedževa», kaže on.

Troškovi obezbeđenja, koji danas iznose oko 50 miliona dolara, 1908. nisu bili ni blizu toj cifri.

«Bilo ja angažovano nekoliko detektiva iz agencije Pinkerton i nekoliko lokalnih policajaca koji nisu bili na dužnosti, a najveći problem je bilo džeparenje i gađanje snežnim grudvama, zbog koga je uhapšeno 40 ljudi», kaže Noel.

Vilijam Dženings Brajan koji je 1908. bio na čelu liste predsedničkih kandidata Demokratske stranke, bio je harizmatičan orator baš kao i senator Barak Obama. Noel je skrenuo pažnju na još neke sličnosti – problematičnu ekonomiju, protivljenje ratu - danas iračkom, a početkom veka Špansko-Američkom - i borba za prava žena.

«U Koloradu je ženama dato pravo glasa 1893, odnosno pre nego u ostatku zemlje, tako da su i žene bile delegati i glasale i na demokratskoj i na republikanskoj konvenciji. Bile su, međutim, razočarane u slučaju Denvera, kada demokrate nisu podržale pravo žena da glasaju na državnom nivou, što se nije dogodilo sve do 1919. godine», kaže on.

Gradske vlasti se 2008. nadaju da će 41 milion dolara utrošenih na predstojeću političku konvenciju doprineti ekonomskom razvoju i turizmu u regionu. Noel kaže da su organizatori imali istu ideju pre 100 godina, kada je rudarska industrija Denvera bila pred kolapsom.

«I oni su počeli da promovišu turizam i konvencije. Denverski Biro za konvencije i posetioce je zapravo osnovan te iste godine, da bi se privuklo još konvencija posle uspešnog posla sa demokratama.»

Ovog avgusta se neće dovoziti sneg sa okolnih planina da se delegati rashlade, ali će 50 hiljada učesnika nacionalne Demokratske konvencije u Denveru zateći napredan grad, koji slavi svoj mudri izbor od pre 100 godina da postane grad za konvencije.

XS
SM
MD
LG