U Crnoj Gori mediji su nesporno
slobodni i brojni, ali vlast mora brže rješavati slučajeve napada na novinare,
ocijenio je danas predstavnik Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju
za slobodu medija, Mikloš Harašti.
Harašti je kazao da se može reći da u Crnoj Gori, s obzirom na veliki broj
medija, postoji širok raspon izvora informisanja. „S druge strane Vlada ne čini
ništa da tako širok raspon informisanja spriječi da radi svoj posao", kazao je
Harašti na konferenciji za novinare, predstavljajući preliminarne rezultate o
stanju medija u Crnoj Gori.
„Nema
dileme da u Crnoj Gori postoji sloboda medija i pluralizam u izvještavanju''
Harašti je rekao da je o privatizaciji medija dosta
raspravljano, ali da je i dalje to pitanje aktuelno. „Trenutno su dva zakona o
privatizaciji na raspravi". To su zakoni o elektronskim komunikacijama i javnim
radio-difuznim servisima Radio i Televizija Crne Gore.
On smatra da je druga „vruća tema" reforma Javnog servisa. Govoreći o novom
načinu naplate televizijske pretplate, Hrašti je naveo da to nije dobro
rješenje, jer svaki građanim može odlučiti želi li da finansira rad Javnog
servisa ili ne.
Hašati je kazao da bi izmijenjeni zakon o javnim servisima morao obezbijediti
siguran novac za finansiranje Javnog servisa, jer je pretplata važna kao simbol
nezavisnosti te kuće.
On smatra da automatizacijom pretplate, koja je predviđena novim zakonom i
prema kojoj bi trebalo izdvajati 1,5 odsto po domaćinstvu, Vlada ne bi imala
uticaj na rad Javnog servisa.
Govoreći o bezbjednosti novinara, Harašti je rekao da je dobro što je Crna Gora
ukinula zatvorsku kaznu za krivično djelo klevete. „Apelovali smo na Vladu da
potpuno dekreminalizuje to djelo i nadležnost za rješevanje tih slučajeva
prenese na civilne sudove".
„Ako u potpunosti zanemarimo zašto se
desio neki napad na novinara, policija i sudstvo moraju imati posebnu
odgovornost prema ovim slučajevima. Sporost u istragama ili vođenju slučaja trebalo
bi da bude predmet pažnje vlasti", kazao je on.
Harašti tvrdi da napade na novinare ne treba tretirati kao obične slučajeve,
već kao napad na „nešto što je simbol" demokratije.