Linkovi

Danas vam predstavljamo priču o robotu “Voli” (Wall-E)


Neočekivana ljubavna priča prepliće se sa nežnim podsećanjem da treba da brinemo … jedni o drugima i o planeti – u novom očaravajućem animiranom filmu studija Pixar i Walt Disney Pictures, u kome mogu da uživaju i roditelji i deca.

Penušavi optimizam filmskog mjuzikla "Zdravo, Doli!" iz 1969. godine u oštrom je kontrastu sa Zemljom na kojoj odzvanja, 700 godina u budućnosti. Ljudi su odavno nestali sa planete a sve što je ostalo su oronule, propale kuće i – otpad. More i more otpadaka, za čije skupljanje je programiran jedini preostali funkcionalni robot na zemlji. On pravi naslage djubreta koje se dižu visoko u nebo.

"WALL-E," što je skraćenica za "dizača i prenosioca otpada, zemaljske klase" je žuti kontejner na točkovima – gusenicama, sa izražajnim video-očima. Nakon vekova prikupljanja i slaganja ostataka civilizacije, razvio je znatiželju i zato bira jedinstvene predmete za svoju specijalnu kolekciju – Rubikovu kocku, žicu za mućenje jaja, digitalni muzički plejer i… možda najdragoceniji predmet iz čitave zbirke – video kasetu sa filmom "Zdravo, Doli!"!"

Dok na ekranu gleda ljubavni par kako se dodiruje, nešto duboko dirne Volijevo kompjutersko srce… On pokušava da oponaša njihovo držanje ruku svojim praktičnim klještima stvorenim za prikupljanje djubreta, a ne za nežnosti…

Onda, jednog neobičnog dana, sa neba pada raketa, iz koje izlazi elegantni, sjajni leteći robot po imenu "EVA" – čiji je zadatak procena vanzemaljske vegetacije. Eva je programirana da utvrdi da li se život vratio na pustu Zemlju. Radja se ljubav na prvi pogled za Volija koji će dati sve od sebe da više ne bude sam:

Tvorac Piksarovog hit filma "Finding Nemo" Endrju Stenton je ko-scenarista i reditelj "Volija".

"Dva programirana lika nastoje da ustanove šta je život i šta je njegov smisao… a to je ljubav… i da otkriju šta ona znači. Za to je potreban iracionalni čin ljubavi. Svi mi imamo svoje navike, rutine, programirane stvari kojima se okrećemo umesto da zaista živimo. One nisu same po sebi loše. Medjutim, mi ih koristimo kao pomoćno sredstvo da ispunimo svoje vreme i izbegnemo negovanje veza, izbegnemo kontakt jedni sa drugima. To se vidi na svakom koraku … možemo da budemo svi u istoj sobi a opet svako u svom malom svetu, i postaje sve lakše da se tako zatvorimo…"

U ovom komentaru ima više reči nego što ih Stenton koristi u čitavoj prvoj polovini Volija, ali on tvrdi da je film pun dijaloga.

"Za mene on ima dijalog od prvog kadra. To nije način na koji vi I ja govorimo, ali svaki mali šum i zujanje I šuštanje je isplanirano I realizovano tako da bi se izrazila odredjena namera, svaki put kada Voli ili Eva "govore". Kada sam pisao scenario za film, pre nego što smo bilo šta nacrtali, imao sam napisane dijaloge za sve likove I stavio bi ih u zagrade tako da sam tačno znao šta žele da izraze."

Ben Burtt je kreator Volijevog "glasa". U pitanju je dobitnik Oskara za zvučne efekte, koji je prethodno podario moć izražavanja robotu R2-D2 iz "Ratova zvezda".

Trik kod stvaranja iluzije da te mašine govore jeste da se nekako pronadje balans izmedju ljudskog apsekta, ideje da je u pitanju lik sa dušom – I aspekt mašine, jer želite da uverite publiku da su to zaista mašine koje govore…Počinjemo tako što se neka reč snimi, sa dosta emocija, ali se onda zvuk ubacuje u kompjuter I tu se razgradjuje."

Voli otkriva ključ koji će ljudima omogućiti da se vrate kući i obnove uništenu planetu ali reditelj Stenton tvrdi da nije pravio animiranu "Neprijatnu istinu".

"Nisam imao ekološku poruku na umu, iako mi je bilo jasno da se neki elementi podudaraju sa njom. Poslednje što želim kada gledam film je da mi neko "popuje". Ne smeta mi što sam se dotakao ekoloških tema ali je glavna poruka da ako "obratite pažnju na veze sa drugim ljudima, svi ostali aspekti vašeg života će uživati koristi od toga"

Elisa Najt je glas robota Eve, a junacima Volija su takodje podarili Džef Garlin, Keti Nadžimu, Sigurni Viver i Džon Racenberger, dok je muziku komponovao Tomas Njuman.

XS
SM
MD
LG