Poglavar Rimokatoličke crkve, Benedikt Šesnaesti, u utorak dolazi u Sjedinjene Države. Očekuje se da hiljade američkih katolika doputuju u Njujork i Vašington, gde papa treba da se sastane sa predsednikom Bušom, održi mise na dva velika stadiona i susretne se sa predstavnicima glavnih svetskih religija.
Nacionalni Hram bezgrešnog začeća, najveća katolička crkva u Severnoj Americi, već nedeljama se priprema za dolazak pape Benedikta Šesnaestog. Procenjuje se da u Sjedinjenim Državama ima 67 miliona katolika, odnosno oko 22 odsto ukupnog stanovništva. Papu će ovde dočekati sve raznolikija pastva. Gotovo 30 odsto američkih katolika su Hispanici i njihov broj se povećava.
Katolici u Sjedinjenim Državama se takođe veoma razlikuju u odnosu prema veri i verskim uverenjima, a pojedini su se i odvojili od katoličke doktrine.
Ovde, na Katoličkom univerzitetu, hiljade studenata pokušavaju da se domognu karte - da bi mogli da gledaju papu na velikom televizijskom ekranu, kaže Džems Brenan, rektor Katoličkog univerziteta.
«Raspoloženje se kreće od oduševljenja do iščekivanja. Među studentima se to pojačava cele godine. Svi o tome pričaju», kaže Brenan.
Pre nego što je pre tri godine izabran za papu, dotadašnji kardinal Racinger je u crkvi bio poznat kao Božji rotvajler, zbog godina koje je proveo na mestu glavnog čuvara crkvene dogme.
Slika o njemu se otada ublažila, naročito posle važnih enciklika, odnosno poruka vernicima, u kojima je naglašavao nadu i ljubav, kaže monsinjor Kevin Irvin, dekan Teološkog fakulteta na Katoličkom univerzitetu.
«U tim enciklikama nema pretnji prstom. One su veoma podsticajne. Bog je ljubav. Nemoguće je ići u suštinu dalje od toga. Ali božja ljubav podrazumeva ljubav prema bližnjima – siromašnim, zapostavljenim, ugnjetenim», objašnjava monsinjor Irvin.
Oni koji ga poznaju, opisuju Benedikta Šesnaestog kao izuzetno oštroumnog čoveka koji se kloni dramatičnih gestova svog prethodnika.
«Papa Jovan Pavle Drugi je bio veličanstveni glumac. Benedikt je miran, uzdržani akademik», kaže Irvin.
Studenti Katoličkog univerziteta kažu da su oduševljeni što im papa dolazi u školu, kaže Suzan Baumert, studentkinja istorije crkve.
«Ovaj mlađi naraštaj katolika prihvata njegovu poruku. Zahvalni smo zbog stavova koje je zauzeo prema brojnim problemima i zbog toga što dobro radi», kaže ona.
Papin prvi javni događaj u Vašingtonu je zvanična poseta Beloj kući.
Predsednik Buš deli s papom mnoge hrišćanske vrednosti, ali se oni duboko razilaze u pogledu rata u Iraku, podseća Helen Alvare, profesorka prava na Katoličkom univerzitetu.
«Pre nego što je postao papa, on je vrlo jasno govorio da to nije pravedan rat. Njegova saopštenja su otada usredsređena na agoniju krvoprolića. Na Cvetnu nedelju je izričito poručio – ‘dosta nasilja, dosta krvoprolića, završimo sa tim”», podseća profesorka Alvare.
Mnoge američke katolike je proteklih godina veoma pogodilo seksualno zlostavljanje dece u crkvi, koja je platila oko milijardu i po dolara obeštećenja žrtvama tog zlostavljanja.
Helen Alvare, koja je predsedavala jednom komisijom koja je istraživala zloupotrebe sveštenika, kaže da papa treba da govori i o tom skandalu.
«Kao katolikinja, kao neko ko je radio na tome i kao majka, mislim da zaista treba da se pozabavimo time. Teško je opisati sve ono što su ta deca i njihove porodice doživeli», kaže ona.
Očekuje se da će se papa pozabaviti i drugim spornim temema, kao što su abortus, kontracepcija i uvođenje u crkvenu službu venčanih muškaraca ili žena.
Benedikt Šesnaesti treba da održi mise na dva bezbol stadiona, a za vreme boravka u Njujorku će posetiti i sinagogu i održati govor u Ujedinjenim nacijama.