Slovenija će kao predsedavajući Evropske unije nastojati da sa Prištinom usaglasi kako dalje "bez ishitrenosti" ići na rešenje statusa Kosova na temelju plana Martija Ahtisarija i upućivanje misije EU, a glavni cilj je da se o tome postigne saglasnost EU i izbegne nejedinstvo.
To je danas, predstavljajući program slovenačkog predsedništva EU, izjavio šef diplomatije Slovenije Dimitrij Rupel, koji j rekao da je to sad nužno pošto je izveštaj Kontakt grupe Savetu bezbednosti UN pokazao da su pregovori Beograd-Priština iscpljeni. On je istakao da Slovenija želi da što pre Srbija potpiše sporazum o pridruživanju sa EU.
Na pitanje da li će to biti učinjeno i ako optuženi Ratko Mladić dotad ne bude predat Haškom sudu, on je uzvratio da se EU s tim u vezi nikako neće odreći svojih standarda. Istakao je i da je Hrvatska, zbog problema s Haškim sudom, čekala četiri godine na početak pregovora o članstvu u EU i naglasio da se "tu moraju primeniti ista merila za Srbiju, kao što je to bilo i s Hrvatskom".
Rupel je naveo da će o "akcionom planu" za upućivanje misije EU na Kosovo raspravljati šefovi diplomatija EU 28. januara, pošto je na samitu EU prošlog petka o tome postignuta "politička odluka". Ako tad ne bi bila postignuta saglasnost, biće zakazan novi vanredni susret ministara EU s ciljem da se dodje do saglasnosti o tome. Slovenački ministar je rekao da će pravni osnov za upućivanje misije EU na Kosovo biti rezolucija 1244 SBUN.
Na pitanje novinara kako tumači upozorenja Kipra, Rumunija i još nekih zemalja EU da rezolucija 1244 SB UN ne može biti smatrana legalnom osnovom za misiju EU, Rupel je uzvratio da je to više pitanje unutrašnjih problema tih zemalja, a ne unutrašnje situacije na Kosovu.
Slovenački ministar je ukazao na to su šefovi diplomatija NATO zaključili da je rezolucija 1244 SBUN dobra osnova za nastavak vojne misije Kfora na Kosovu i rekao da je to onda svakako dobro i za civilnu medjunarodnu misiju. Upitan da li će na bilo koji način, u koordinaciji EU s Prištinom oko proglašavanja nezavisnosti, EU biti u vezi i, možda, to i usaglašavati s Srbijom, ili će potpuno napustiti pokušaj da se vidi ima li mogućnosti za novo približavanje stavova s Beogradom, Rupel je rekao da "ako je neka odluka načelna, teško je to podrobnije objasniti".
Dodao je da je Beograd bio i biće jedna od najvažnijih odredišta u postupcima EU za traženje rešenja za zapadni Balkan, a naročito kad su u pitanju odnosi Srbije i Kosova.
"Ja nikad nisam putovao na Kosovo, a da prvo nisam razgovarao s predstavnicima vlasti u Beogradu. Ta praksa se mora nastaviti. Za EU je Srbija jedna od najvrednijih partnera, jedna od najvažnijih nacija u regionu. I mi svakako veoma pomno pratimo i pažljivo slušamo", kazao je.
"Sad se Srbija sprema za predsedničke izbore. Problem je kako raditi, a da se ne uplićemo neposredno u politički proces u Srbiji. Ne želimo da se uplićemo i stvaramo zabunu tamo", stavio je do znanja šef slovenačke diplomatije.
Kako je ukazao, EU želi da procesi u Srbiji idu svojim tokom i da budu što je više moguće smireni. "Ali bez sumnje ćemo uvek razgovarati s našim prijateljima u Beogradu", dodao je.
Rupel je izrazio zadovoljstvo zbog namere francuske vlade da podnese predlog zakona kojim se napušta obaveza sazivanja referenduma za svaki budući ulazak novih članica u EU posle Hrvatske.