Linkovi

Rusija se protivi planu SAD da postavi anti-raketni štit u istočnoj Evropi


Američki zvaničnici tvrde da je predloženi anti-raketni štit, koji sačinjava 10 projektila-presretača u Poljskoj i radarski sistem u Češkoj, potreban za odbranu evopskih i američkih interesa od država poput Irana. Ipak, Vejd Bejz iz Udruženja za kontrolu naoružanja, privatne istraživačke kompanije, kaže da Iran ne predstavlja direktnu opasnost.

"Ta pretnja možda neće biti realna ni za pet godina, a neki predviđaju ni do 2015. Iranski projektil najvećeg dometa seže oko 2000 km, a interkontinentalni balistički projektil koji bi ugrožavao SAD morao bi da preleti čak 5.500 km. Iranci, dakle, moraju da usavrše sistem pre nego budu u mogućnosti da ugroze SAD, a za to će im biti potrebno vreme."

U govoru koji je 23. oktobra odžao na Univerzitetu za nacionalnu odbranu, predsednik Buš je ponovio viđenje administracije da je postavljanje anti-raketnog štita u Evropi potrebno.

"Potreba postavljanja anti-raketnog štita u Evropi je realna i verujem urgentna. Iran nastoji da se domogne tehnologije koja bi mu omogućila stvaranje nuklernog arsenala i balističkih projektila dužeg dometa koji bi taj arsenal činili operativnim."

Mesecima je Bušova administracija tvrdila da Iran aktivno nastoji da se domogne nuklernog oružja, dok je Teheran tvrdio da mu je nuklerni program isključivo mirnodopskog karaktera.

U decembru je američka obaveštajna zajednica objavila Procenu u kojoj je navedeno da je Iran suspendovao program proizvodnje nukleranog oružja još 2003. godine i da taj posao nije obnovljen ni do polovine 2007.

Na konferenciji za novinare u Beloj kući, predsednik Buš je ponovio da se – bez obzira na taj izveštaj – politika SAD prema Iranu nije promenila.

"Iran je bio i ostao opasan. Iran će biti opasan ako se domogne znanja koje mu je potrebno da dođe do nukleranog arsenala."

Eksperti smatraju da obaveštajna analiza o Iranu neće primorati Bušovu administraciju na promenu stava o potrebi stvaranja anti-raketnog štita u istočnoj Evropi. Administracija inače tvrdi da kontroverzni štit nije upreren protiv Rusije. Ruski zvaničnici su, međutim, oštro kritikovali predloženi sistem. Vejs Bejz kaže da Moskva predviđene instalacije u Češkoj i Poljskoj vidi tek kao prvi korak u realizaciji šireg plana.

"Rusi jasno priznaju da predloženih 10 projektila ne predstavlja pretnju u poređenju sa stotinama ruskih balistički raketa. Ali oni misle da je to tek vrh ledenog brega. Oni smatraju da je ovo samo prva serija projektila koja bi mogla da bude praćena razmeštanjem novih sistema na ruskoj periferiji i moguće u svemiru. Tako da Rusi ovo vide kao sistem čija je stvarna namera odvraćanje Rusije."

Majkl Levi član nevladinog Saveta za međunarodne odnose i autor knjige “O nukleranom terorizmu” kaže da se Rusija protivi anti-raketnom štitu iz drugog razloga.

"Rusija je zabrinuta da u tom procesu, SAD jačaju odnose sa državama iz nekadašnje sovjetske sfere uticaja. Sumnjam da je to ono što smeta Rusiji mnogo više od tehničkih detalja."

Kritikujući plan anti-raketnog štita, ruski predsednik Vladimir Putin, koristio je oštre reči. Optužio je SAD da žele da budu dominatna svetska sila i uporedio nesporazum Vašingtona i Moskve sa Kubanskom krizom iz oktobra 1962.

Džejson Lajal, ekspert za Rusiju na univerzitetu Prinston, kaže da ruski predsednik prevuveličava dimenzije nesporazuma.

"To je uglavnom retorika, ali intersantan izbor reči. Povezivanje najveće krize iz doba Hladnog rata sa tekućim nesporazumom nije baš adekvatno jer projektili u Poljskoj nemaju ofanzivan karakter, za razliku od sovjetskih projektila na Kubi. Ipak, mislim da je to interesantan izbor metafore."

Majkl Levi je saglasan da je u pitanju samo retorika.

"Kubanska kriza je period u kojem je svet bio na ivici nukleranog rata. Sada više govorimo o izgradnji defanzivnog sistema bez nuklernih bojevih glava. To su različite stvari"

Predsednik Putin je Vašingtonu ponudio da koristi radarsku stanicu u Gabali, u Azerbejdžanu, umesto postavljanja sistema u Češkoj i poljskoj. Američki zvaničnici su pozdravili saradnju Rusije, ali ne na štetu ideje o raketnom štitu. Vejd Bose kaže da se pregovori Vašingtona i Moskve nastavljaju.

"U stvarnosti, njihove pozicije se nigde ne podudaraju. Rusija predlaže saradnju pod uslovom da SAD obustave sadašnje planove, dok SAD kažu da nastavljaju sa realizacijom sadašnjeg plana jer misle da je ispravan. U međuvremenu, kažu da će nastaviti da sarađuju sa Rusijom. Rusi su, međutim, zabrinuti prvenstveno zbog postavljanja sistema i dok god budemo išli ka tome, Rusija će biti uznemirena. Za sada – govorimo o dva stava i tome da dve strane zaista nisu našle mogućnost za kompromis."

Mnogi ekspreti kažu da je jedini način da se spor reši – da obe strane popuste, ali za sada ni Vašington ni Moskva nisu pokazali volju da to učine.

XS
SM
MD
LG