Linkovi

UN: Žene čine bar 40 posto radne snage i rade više od muškaraca


Ujedinjene nacije procenjuju da žene čine bar 40 posto svetske radne snage i da u proseku rade više nego muškarci. Medjutim one zaradjuju samo jednu četvrtinu globalnog prihoda i imaju manji pristup no muškarci zdravstvenim uslugama, obrazovanju, poslovnim prilikama i političkim funkcijama.

Većina stručnjaka definiše jaz medju polovima kao razlike u brojvima muškaraca i žena u pet ključnih oblasti: ekonomskim mogućnostima i učešću u privredi, političkim funkcijama, zdravstvu i obrazovanju. Mnoge zemlje su znatno napredovale ka suženju tog jaza, kaže Sadia Zahidi, iz Svetskog ekonomskog foruma, sa sedištem u Ženevi, koja prati globalni napredak pariteta polova:

“Švedska, koja je u tome prva u svetu, zatvorila je taj jaz samo 81 posto. Iza nje su tri druge nordijske zemlje. Najniže rangirana zemlja – Jemen- zatvorila je jaz medju polovima samo 45 posto. Medju najniže rangiranim zemljama u tom smislu su Saudijska Arabija, Nepal, Pakistan i Čad, sa jazom medju polovima od oko 50 posto.”

Neki analitičari navode da stereotipi, plemenska i kulturna praksa kao i siromaštvo doprinose tom jazu. Prema Ujedinjenim nacijama oko 70 posto od 1,3 milijardi siromašnih koji žive sa manje od jednog dolara dnevno jesu žene. Mnoge od njih nemaju pristup zdravstvenoj nezi i ne mogu sebi da je priušte. Samo 31 posto žena u zemljama u razvoju ima medicinsku negu tokom trudnoće, u poredjenju sa 80 posto u zemljama u razvoju. Napredak ka eliminaciji takvih vrsta problema je spor. UN procenjuju da bi do 74 posto smrtnih slučajeva trudnica moglo da bude sprečeno uz adekvatnu lekarsku negu. Sunita Kišhor iz Demografskog i zdravstvenog anketnog kluba, jedne grupe iz američke države Merilend koja pruža tehničku pomoć zemljama u razvoju, kaže da pomanjkanje osnovnih medicinskih usluga može biti ekonomski skupo.

“Zemlje u razvoju i dalje čine veoma veliki deo ukupne svetske populacije. Zdravstvena nega ih puno košta. Ako lekaru dovedete ženu koja umire njena nega košta znatno više od preventivne nege. Ali isto tako ogromno mnogo košta gubitak radne snage i ekonomski doprinos tog velikog dela društva.”

Kirin Gil, iz besprofitnog Medjunarodnog centra za istraživanje života žena, ovde u Vašingtonu vidi jasnu vezu izmedju zdravlja žena i nivoa nacionalnog razvoja:

“Zdravlje majki zavisi od toga koliko društva investiraju u i realizuju potencijal žena. Tamo gde ženama nedostaje obrazovanje, ekonomske prilike i moć, kad su u pitanju odluke koje upravljaju njihovim životima, zdravlje majki je loše. Stoga moramo da se pozabavimo potencijalom žena ne samo kao majki već kao kritičnih doprinosilaca društvu, kao pojedinaca i kao gradjana.”

Valeri Hadson sa Brigam Jang univerziteta kaže da ogroman jaz u pismenosti utiče na ekonomski razvoj zemalja:

“Pionirske studije ekonomista Svetske banke i drugih istraživača pokazale su da, kada postoji veliki jaz u pismenosti između muškaraca i žena, ekonomije njihovih zemalja nisu uspešne.”

U mnogim delovima sveta žene zaradjuju manje od muškaraca. U nekim regionima, one rade duže. Prema statistikama Ujedinjenih nacija žene u 22 industrijalizovane zemlje zaradjuju samo 80 posto onoga što zaradjuju muškarci. U delovima subsaharske afrike, žene zaradjuju manje od 70 posto onoga što zaradjuju muškarci. Politikolog Valeri Hadson kaže da je to samo deo šire slike i da tu spada činjenica da žene ne uživaju ravnopravnost u smislu apspiracija, odluka o sopstvenom životu i mogućnosti da njihov dopirnos bude društveno vrednovan. Uprkos znatnom napretku, UN saopštavaju da pomanjkanje jednakog pristupa žena i devojaka resursima, prilikama i političkoj moći i dalje preovladjuje. Mnogi stručnjaci ističu da istinski znak napretka neke nacije predstavlja realizacija punog potencijala svih njenih gradjana i smanjenje jaza izmedju polova.

XS
SM
MD
LG