Linkovi

Dančenko: Za Rusiju bi sada bilo teško da skrene sa puta podrške Beogradu


Šefovi diplomatija Srbije i Rusije, Vuk Jeremić i Sergej Lavrov, na razgovorima u Moskvi posvetili su veliku pažnju pitanju Kosova u možda odlučujućoj fazi za rešenje statusa te pokrajine. Povodom toga, naš saradnik Branko Mikašinović razgovarao je sa spoljnopolitičkim analitičarem u vašingtonskom Brukingsovom institutu, Igorom Dančenkom.

Dančenko: U svetlu veoma intenzivnih pregovora o statusu Kosova, stav Rusije je da treba postići kopromisno rešenje, ali ne medju članicama “trojke”već direktno izmedju Beograda i Prištine, što znači da se Rusija protivi unilateralnom proglašenju nezavisnsoti Kosova, ili nametanju rešenja od strane medjunarodne zajednice. Ukoliko bi došlo do ostvarenja jednog ili drugog scenarija, Rusija ne bi priznala nezavisnost Kosova.

Glas Amerike: Kakav razvoj dogadjaja predvidjate posle 10. decembra?

Dančenko: Predvidjam dalje intenzivne pregovore Rusije i SAD, i Rusije i Evropske unije. SAD su sada priokupirane Irakom i Avganistanom, a Kosovo je drugorazredno pitanje. Mislim da do nekih definitivnih zaključaka ili akcija bilo koje strane neće doći neposredno posle 10. decembra, već će uslediti dalja opšta razmena gledišta, a Moskva će u medjuvremenu usaglasiti stavove sa Beogradom i još više internzivirati bilateralne diplomatske odnose. To bi moglo ili da pomogne ili da izoluje Srbiju.

Glas Amerike: Neka glasila na Balkanu i u zapadnoj Evropi predvidjaju napetu situaciju narednih par meseci zbog Kosova i stanja u Republici Srpskoj?

Dančenko: Kao što znate, sa tačke gledišta medjunarodnog prava nema osnove za prihvatanje nezavisnosti Kosova, mada su SAD i neke zapadnoevropske zemlje spremne da prihvate nezavisnost te pokrajine na osnovu njenog jednostranog proglašenja nezavisnosti. To bi doprinelo većoj regionalnoj napetosti i uspostavljanju presedna, što Rusija tvrdi, a Vašington odbacuje. Takav raskorak u stavovima će doprineti većoj regionalnoj tenziji i podstaći aspiracije ka nezavisnosti nekih regiona u Rusiji, Evropi i susednim zemljama Srbije, kao što su Bosna i Hercegovina, odnosno Republika Srpska i Makedonija. Drugim rečima, kada takav proces počne, on se teško da zaustviti nekim dokumentom, odnosno diplomatijom.

Glas Amerike: Kakvo je raspoloženje u Rusiji, odnosno Moskvi, koju ste upravo posetili, prema Srbiji i Kosovu?

Dančenko: Vlasti i državni mediji su uglavnom pro-srpski orijentisani, što je podstaknuto rastućim uticajem pravoslavne crkve i vere i novim i snažnim diplomatskim i ekonomskim odnosima dve zemlje. Ruski državni mediji su, mogu reći, doprineli formiranju takvog stava prema Srbiji i kosovskom pitanju, i za zvaničnu Rusiju bi sada bilo teško ili nemoguće da skrene sa puta podrške Beogradu.

XS
SM
MD
LG