Linkovi

Kako je Putinova inostrana politika promenila odnose Rusije i Zapada?


Mnogi analitičari kažu da su značajni ekonomski iskoraci koje je načinila Rusija proteklih godina naveli predsednika Vladimira Putina da pokuša da svojoj zemlji povrati status svetske sile. Medjutim, stručnjaci takodje kažu da je pod Putinom, Kremlj prihvatio stare sovjetske navike nepoverenja u spoljni svet.

Rusija je ostvarila zapažene rezultate od kako je Vladimir Putin preuzeo predsednička ovlašćenja od svo prethodnika Borisa Jeljcina 1999. godine. Ruska ekonomija, čiji je obim pre samo nekoliko godina bio manji od obima portugalske ekonomije, sada je šesta po veličini, sa rekordno visokim rastom. Rastuće bogatstvo Rusije, zahvaljujući izvozu energenata i ogromnom privatnom sektoru podigao je životni standard mnogih do nivoa koji nije vidjen od pre raspada Sovjetskog Saveza. Pod Putinom, koji je dva puta biran za predsednika, Rusija je od 2000. godine otplatila dugove Svetskoj Banci i drugim medjunarodnim finansijskim institucijama. Devizne rezerve su uvećane na stotine milijardi dolara, a Rusija sada investira i u zemlji i inostranstvu. Kit Krejn iz privatne istraživačke korporacije Rend u Vašingtonu, kaže da ekonomski uspeh Rusije konkuriše kineskom.

«Kinski ekonomski rast je bio blizu devet, deset odsto godišnje. Ruski ekonomski rast procenjen je na 6,4 odsto godišnje. Medjutim, ljudi ne razumeju da je – zbog značajnog rasta kursa ruske rublje prema dolaru, ekonomija Rusije, u stvari rasla 25 odsto godišnje. Veličina privatnog sektora u Rusiji je značajno veća nego u Kini i to je ono što zaista pokreće ekonomski rast».

Brojni analitičari primećuju da su ekonomske performanse pojačale ruske ambicije da ponovo dobije status svetske sile. Politički analitičar sa univerziteta Džordžtaun, Andjela Stent, kaže da Putin veruje da je Rusija potpisala brojne sporazume sa Zapadom 1990-tih kada je bila slaba i da sada želi da ih preispita i udje u drugačije odnose sa Zapadom.

«Oni osećaju da im Zapad nikada nije uzvratio na to što su omogući da komunizam propadne i što su dozvolili raspad Sovjestkog Saveza», kaže Anđela Stent.

Profesorka Stent i drugi stručnjaci posebno ukazuju na Putinove kritike zapadnih demokratija i NATO-a zbog ulaska u ruske tradicionalne sfere uticaja - Baltik, Centralnu Aziju i Kavkazu. Putin, kažu oni, takodje misli da su Sjedinjene Države nezahvalne za rusku pomoć u svrgavanju talibanskog režima u Avganistanu. Kremlj sada zauzima suprotan stav o pitanjima važnim za mnoge na Zapadu, kao što je – na primer - upotreba vojne sile, ako bude potrebno, da se zaustave nuklerane ambicije Irana.

Nakon što se usprotivio planu SAD za stacioniranje antiraketnog štita u Istočnoj Evropi, predsednik Putin je zapretio je povlačenjem iz Sporazuma o nuklearnom razoružanju iz 1987. kojim je omogućeno uklanjanje američkih i ruskih nuklearnih projektila iz Evrope. Najavio je i da će se Moskva možda povući i iz sporazuma o konvencionalnom naooružanju. Stiven Šestanović iz Saveta za medjunarodne odnose kaže da Putinova spoljna politika doprinosi njegovoj popularnosti kod kuće.

«On zasniva svoj legitimitet i status velikog ruskog lidera na jačanju moći Rusije i tome što ne prihvata ponude drugih zemalja, već se trudi da ispregovara rešenja u najboljem interesu Rusije. Želi da sebe predstavi u javnosti kao nekoga ko se snažno bori za ruske interese, kakve ih on vidi».

Kit Krejn dodaje da je Putin sebe okružio članovima bivšeg Komiteta za državnu bezbednost i službenicima KGB-a, koji su, kao i sam Putin vrlo sumnjičavi i na sve gledaju kao na igru dobitnika i gubitnika – u kojoj Rusija ili sve dobija, ili sve gubi.

Stiven Šestanović dodaje da je percepcija bivših službenika KGB-a da oni - za razliku od oligarha, neefikasnih intelektualaca i oportunističkih političara – imaju interes Rusije u svom srcu. Medjutim, kaže Šestanović, oni istovremeno ubiraju veliki profit od promocije interesa koje oni vide kao ruski nacionalni interes. Stručnjaci ukazuju da za Rusiju i njene nove lidere, nema povratka u komunizam. Oni kažu da je zemlja i dalje u tranziciji - ka demokratiji i kapitalizmu, ali je većina analitičara saglasna da Rusija postaje briga za mnoge na Zapadu.

XS
SM
MD
LG