Met Dejmon se po treći put pojavljuje u ulozi tajnog agenta Džejson Borna u novoj špijunskoj akcionoj avanturi zasnovanoj na bestseler romanima Roberta Ladlama. Džejson Born je dobar u onom što radi … smrtonosno dobar. Nevolja je u tome šo ni sam nije siguran zbog čega, a nije siguran ni ko je. Kako je objašnjeno u ranijim filmovima - "Bornovom identitetu" i "Bornovoj nadmoći" 2002. i 2004. godine, on je savršeno utrenirani operativac Centralne obaveštajne agencije, ali mu je tajni program, koji ga je pretvorio u ubicu - izbrisao pamćenje. Deo po deo – sećanja mu se vraćaju, ali upravo zbog toga, Born je više opasnost nego neko koga njegovi bivši šefovi u agenciji mogu da iskoriste.
Naravno, bez obzira na želju da ga eliminišu, to je mnogo lakše reći nego učiniti. Born je učio od najboljih i zaustaviti ga nije nimalo lak zadatak. Dok oni pokušavaju da ga ubiju, Born pokušava da razotkrije tajnu nezakonitu operaciju, koja ga je učinila ubicom. Met Dejmon kaže da je ovaj treći put bilo lakše igrati Borna, jer kako se priča razvija tako amnezija polako nestaje. Glumac priznaje i da akcione scene mogu da budu zabavne.
“Cela stvar je na neki način sredovečna fantazija. OK, neko me lupi po glavi, probudim se i odjednom gvoorim 12 jezika, a kul Nemica se zaljubi u mene … Priznajem da je do određene mere ispunjenje svih želja i ova uloga je zaista zabavna.”
Doduše, izgleda kao i da je fizički zahtevna, jer Born podjednako donbro koristi i svoje pesnice. Mala prljava holivudska tajna je, kaže Dejmon, da su uzbudljive scene tuče najdosadnije i najmučnije za snimanje.
“Rekao bih da je sve vrlo vrlo strulčno. Ponavljate nekoliko pokreta sve dok neko za monitorom ne kaže da je u redu. Kada bolje razmislim, vrlo je dosadno. Ono što je zabavno jeste kada gledate kadar koji izgleda zaista brutalno i opako, i smejete se. Međutim, ako pričamo o nekom mentalnom izazovu – nema ga. To je kao da gledate kako se suši farba.”
Naravno, ta farba ponekad jedva da ima vremena da se osuši, u nadasve uzbudljivim, ali bolno realističnim jurnjavama kroz Njujork, Pariz, London i Tandžiir. Pol Gringres, koji je režirao i prethodni film uj serijalu " Bornova nadmoć" poznatiji je po radu na dokumentarnim i filmovima koji se bave socijalnim pitanjima modernog doba, kao što je nagrađivani "Junajted 93". Filsmi stvaralac rođen u Engelskoj kaže da je posle intenzivne dramatizacije događaja od 11. septembra 2001, "Bornov ultimatum" video kao osvežavajuću promenu:
“Obožavam da radim akcione filmove, mislim da svaki reditelj ima periode kada mu oni baš legnu. Piored toga uzbudljivo je postići kontakt sa širokim masama. Pre ovog filma ja sam to uradio samo jednom, sa "Bornovom nadmoći".
Gringras kaže da se trudio da koliko god je to bilo moguće izvuče film iz izolacije, koju sa sobom nosi snimanje na studijskom setu, tako da se veliki deo akcije odigrava na stvarnim lokacijama kao što su ulice Njujorka ili stanica Vaterlo u Londonu.
“Ne možete da zatvorite Vaterlo, to je najveća stanica u Londonu, kroz koju tokom jednog sata prođe oko 300 hiljada ljudi. Uz to naravno idu problemi, ali kao kompenzaciju dobijete i neverovatnu energiju, tu sirovu energiju života koji se odigrava oko vas. Isto je i na stanici Vaterlo, u Tandžiiru ili Njujorku. Stvara se energična, izražajna i autentična priroda, kroz koju se kreću pravi likovi.”
U " Bornovom ultimatumu" Dejvid Stretern tumači ulogu zvaničnika CIA-e, koji želi da eliminiše problem eliminacijom Borna. Džoan Alen reprizira svoju ulogu iz drugog filma, kao posvećena službanica CIA-e, koja želi da Born ostane živ, a u glumačkoj postavi po treći put se pojavljuje i Džulija Stajls, kao analitičarka, koja postaje Bornov saveznik. Ono što je interesantno kada je reč o ovim filmovima, jeste da se ne govori o apriori dobrim i lošim momcima, već ih njihove odluke i izbori čine dobrim ili lošim, kaže Džulija Stajls. U ostalim ulogama pojavljuju se: Albert Fini, Skot Glen i Pedi Konsidajn. "Bornov ultimatum" sniman je na lokacijama od Severne Afrike preko Evrope do Amerike.