Linkovi

Buš traži promene zakona o prikupljanja obaveštajnih podataka


Administracija predsednika Buša pokušava da izmeni zakon koji se tiče američkog nadgledanja u inostranstvu radi prikupljanja obaveštajnih podataka. Međutim, članovi demokratske većine u Kongresu nagoveštavaju da možda neće pristati na tražene promene, jer već gaje određene sumnje u pogledu spornog programa administracije za prisluškivanje građana.

Administracija predsednika Buša traži od Kongresa da odobri izmene Zakona o obaveštajnom nadzoru u inostranstvu, iz 1978. Predložene izmene bi dale vladi šira ovlašćenja za prikupljanje obaveštajnih podataka u inostranstvu. Pristalice tog zakona kažu da bi se tim izmenama pomenuti zakon doveo u sklad sa tehnološkim promenama, među kojima su i elektronska pošta i bežična komunikacija. Majkl Mekonel, direktor Nacionalne obaveštajne službe, zatražio je od zakonodavaca da izmene taj zakon na nedavnom pretresu senatskog Odbora za obaveštajnu delatnost.

”Ako bude odobren, taj zakon bi pomogao našim obaveštajcima da zaštite zemlju tako što će da spreče delovanje terorista unutar Sjedinjenih Država.“

Međutim, mnoge demokrate u Kongresu izgleda da nisu voljne da prošire vladina ovlašćenja kad je u pitanju nadgledanje građana. Oni postavljaju pitanje legalnosti programa prisluškivanja, uvedenog posle terorističkih napada 11. septembra, 2001. godine i kažu da administracija još nije na odgovarajući način odgovorila na njihove strepnje. Taj program omogućava Nacionalnoj bezbednosnoj agenciji da bez sudskog naloga sluša telefonske razgovore i čita elektronske poruke između osumnjičenih terorista u inostranstvu i Sjedinjenim Državama.

Predsednik Buš je branio taj program kao neophodno sredstvo u borbi protiv terorizma, ali mnogi u Kongresu tvrde da se njime krši Zakon o nadzoru iz 1978, koji predviđa obavezne sudske naloge za takve slučajeve. Administracija je u januaru pristala da sud razmotri legalnost programa prisluškivanja. Međutim, to nije zadovoljilo neke skeptične zakonodavce. Senatski Odbor za pravosuđe je prošle nedelje uputio obavezujuće sudske pozive kancelariji potpredsednika Ričarda Čejnija u Beloj kući i Sekretarijatu za pravosuđe, tražeći dokumenta koja se tiču programa prisluškivanja. Predsednik tog senatskog odbora, Patrik Lejhi, demokrata iz Vermonta, nedavno je govorio o svojim strepnjama na programu televizijske mreže NBC.

”Bela kuća je izabrala konfrontaciju umesto saradnje i mislim da to nije srećna okolnost. Niko u mom odboru, republikanac ili demokrata, ne pokušava da sazna šta se dogodilo sa prisluškivanjem terorista. Mi tražimo pravno opravdanje za višegodišnje prisluškkivanje običnih Amerikanaca i drugih - bez sudskog naloga.“

Administracija do 18. jula treba da odgovori na te obavezujuće sudske pozive. Neke demokrate nagoveštavaju da neće pristati da odobre promene u Zakonu o nadzoru koje predlaže administracija, sve dok Bela kuća ne preda dodatne dokumente o programu prisluškivanja. Međutim, pojedini zakonodavci sada tvrde da su posle neuspešnih terorističkih napada u Londonu i Glazgovu, izmene tog zakona neophodne. Oni tvrde - baš kao i administracija - da predložene promene obuhvataju odgovarajuće bezbednosne mere za zaštitu prava na privatnost Amerikanaca. Među njima je senator Džozef Liberman iz Konektikata, koji sebe naziva nezavisnim demokratom i koji je o tome nedavno govorio kao gost programa televizijske mreže ABC.

“Stigli smo u dvostranački ćorsokak u pogledu toga da li američka vlada može da prisluškuje razgovore ili prati e-meil tragove ljudi koji nisu američki državljani. To je pogrešno. Moramo da rešimo taj problem i odobrimo zakon kojim će ljudima koji rade za nas biti omogućeno da nas zaštite.“

Senator Liberman je predsednik Senatskog odbora za unutrašnju bezbednost i upravne poslove.

XS
SM
MD
LG