Britanski premijer Toni Bler 27. ovog meseca napušta položaj nakon deset godina tokom kojih je udahnuo dodatnu energiju svojoj Laburističkoj stranki, vodio intervencionističku inostranu politiku i sklopio još tešnje veze sa Sjedinjenim Državama. Medjutim, dok Toni Bler napušta vlast, prati ga jedna nepopularna odluka - a to je njegova nepokolebljiva podrška ratu u Iraku.
On se naglo pojavio na političkoj sceni kao 43-godišnji harizmatični, nasmejani, elokventan čovek, prepun energije, koji je poveo Britaniju u 21, vek. Nakon ubedljive pobede na izborima 1997. Toni Bler je obećao novi smer.
”Vi Britanci ste nam dali šansu da vam služimo. Ukazali ste nam poverenje i mi vam kažemo - nećemo ga izneveriti. Mi vladamo u vašem interesu.“
Bler je obećao da će obnoviti zemlju dinamičnim, efikasnim pristupom primerenijim novoj globalnoj ekonomiji. On je obećao efikasnije socijalne programe i doneo novi relaksirani stil u premijersku rezidenciju. Medjutim, nisu samo stil i sposobnost da se dopadne prosečnim gradjanima doveli do popularnosti Tonija Blera. Njegov biograf Entoni Seldon kaže da su takodje u pitanju njegove političke sposobnosti:
”On je odneo više pobeda nego bilo koji drugi premijer iz redova Laburista, promenio je lice stranke i uspostavio mir u Severnoj Irskoj nakon višegodišnjih sukoba.“
Mirovni proces u Severnoj Irskoj iz 1998. urodio je plodom pre manje od dva meseca formiranjem vlade nacionalnog jedinstva koju čine katolici i protestanti. Bler je bio u Belfastu u cilju finalizovanja tog sporazuma. Bavljenje konfliktima u neposrednoj blizni i inostranstvu postalo je kamen temeljac Blerove intervencionističke inostrane politike. 1999. godine on je žustro iznosio argument da medjunarodna zajednica treba da interveniše na Kosovu. Takodje, smatra se da je britanska vojna intervencija u Siera Leoneu 2000. godine zaslužna za okončanje tamošnjeg brutalnog gradjanskog rata. Bler je odneo ubedljivu pobedu i na izborima za drugi mandat 2001. godine, ali je potom svet bio zauvek izmenjen 11. septembra te godine:
”Sva veličina užasa koji se danas odigrao u Sjdinjenim Državama je sada postala jasnija. Teško je i zamisliti neverovatno krvoproliće i teror koji su obuzeli tako veliki broj nevinih ljudi.“
Bler je stao uz predsednika Buša čime je sklopljeno još tešnje prijateljstvo izmedju Londona i Vašingtona. On je imao ključnu ulogu u iznošenju argumenata za akciju protiv Al Kaide u Avganistanu i spremno je krenuo u rat sa Irakom. Mada se u širokim krugovima smatra da je Bler ublažio pristup administracije predsednika Buša u pogledu unilateralnog pristupa pred rat u Iraku, on je takodje oštro kritikovan zato što nije uspeo da utiče na to kako je rukovodjeno tim ratom. Majkl Braun, bivši konzervativni član parlamenta, a sada politički kolumnista za jedan nezavisni dnevnik, kaže za Glas Amerike da je Irak bio najveća greška Tonija Blera.
”Njegov trajni legat, u britanskoj javnosti će, bojim se, biti Irak. Irak će biti uklesan na nadgrobnoj ploči Tonija Blera kad budu pisane istorijske knjige.“
Irak je narušio Blerovu popularnost, ali je on ipak osvojio i treći mandat na premijerskom položaju 2005. godine, mada je Laburistička stranka doživela poraz. Zatim je u terorističkim napadima u Londonu jula te godine poginulo 52 putnika. Nagadjalo se da Toni Bler neće ostati na položaju do narednih izbora 2010. To nagadjanje se pokazalo tačnim:
”Danas najavljujem odluku da podnesem ostavku na položaj lidera Laburističke stranke.“
Njegove poslednje reči sledbenicima tog dana bile su:
”Najiskrenije rečeno, učinio sam ono što sam mislio da je ispravno.Možda nisam bio u pravu, ali verujem u jednu stvar, ako ni u šta drugo - učinio sam ono što sam smatrao da je ispravno za zemlju.“
Suviše je rano da bi se znalo po čemu će Toni Bler biti upamćen, ali za sada Irak baca dugačku senku na njegov legat.