Linkovi

EU: Evropa neće podržati jednostrano prograšenje nezavisnosti Kosova


Na marginama iscrpljujućih bilateralnih pregovora evropske dvadesetsedmorice o budućnosti Unije, njihovi šefovi diplomatija su mnogo lakše došli do zajedničkih tačaka o rešavanju kosvskog pitanja - rešenje se može tražiti samo putem rezolucije Saveta bezbednosti i Evropa neće podržati eventualno jednostrano prograšenje nezavisnosti.

Već nakon prvih ozbiljnijih sastanaka ministara spoljnih poslova EU, održanih kasno sinoć, bilo je jasno da Evropljani dele mišljenje po nekoliko tačaka kosovskog pitanja- rešenje konačnog statusa treba doći putem rezolucije Saveta bezbednosti, rezolucije koja bi se donela što je pre moguće. Na ovaj način se posredno odgovara na sugestije koje se u Briselu tumače kao najava Vašingtona da bi, ukoliko Rusija vetom blokira rezoluciju o nekom vidu kosovske nezavisnosti, tu nezavisnost podržala američka administracija.

Evropljani naglašavaju kako je rezolucija jedini ispravan put, ukazujući da bi bez nje izostala i evropska civilna misija na Kosovu, kojoj, dakle, rezolucija treba da obezbedi pravni okvir. To podrazumeva, a tokom ministarskog susreta u Briselu je i naglašeno, da Unija neće podržati ni eventualno samoproglašenje nezavisnosti kosovskih Albanaca. Takav razvoj stvari bi, uveren je jedan od bliskih saradnika visokog predstavnika EU, Havijera Solane, usko angažovan u regionu, bio "krupan korak unazad".

Ništa se ne bi rešilo a problemi bi bili umnoženi, upozoravaju evropski zvaničnici, poredeći takvu situaciju sa invazijom na Irak gde su, zbog nepostojanja zajedničkog mađunarodnog stava o tom pitanju, "jedne države otišle jednim, a druge drugim putem".

Inače, teško je evropski ugao gladanja na Kosovo i balkanski region isključiti iz šire slike nastojanja da se uspostavi nova, vremenu i potrebama prilagođena definicija Evropske unije, njenih institucija i nadležnosti- međutim, takva potreba je , posebno u poslednja dva dana, suočena se svom razlikom stavova evropskih članivca i njihovih interesa. Nabrajanje bi potrajalo, ali čak i nakon intenzivnih bilateralnih kontakata nemačkog predsedništva Unije i nastojanja da zeleno svetlo dobije kakav-takav kompromisni sporazum o evropskoj budućnosti, prigovori dolaze na sve - od simbola, odbijanja da se onaj koji će obavljati evropske spoljne poslove zove i ministar spoljnih poslova, do prigovora o podeli moći, gde je najdalje otišao poljski predsednik, Leh Kačinjski, tvrdeći da bi njegova zemlja imala mnogo više stanovnika, a time i veće pravo glasa , da nije bilo Drugog svetskog rata, nemačke invazije i ubijanja Poljaka.

Kako dan odmiče, a sa njim i pregovori, sve više šanse da prođe kao zajednički zaključak ima baš poljski predlog- da sporazum iz Nice, u delu koji se odnosi na podelu glasova, bez obzira na manjkavosti i neprilagođenost sadašnjim potrebama, ostane na snazi do 2020. godine. Ukoliko taj prijedlog prođe, redukovani evropski sporazum mogao bi konačno imati podršku svih evropskih članica. Što se tiče sudbine nastavka proširenja, veruje se da će krupnijih teškoća biti pošteđena samo Hrvatska, koja je sledeća na listi. Svi ostali, suočiće se, pre svega sa referendumom francuskih glasača, a potom i sa svim što nosi novi evropski ustav, koji to nije.

XS
SM
MD
LG