Linkovi

Američki sistem za zaštitu divljih životinja


Simbol Sjedinjenih Država, američki ćelavi orao, do nedavno je bio na spisku životinja kojima preti istrebljenje. Američka služba za zaštitu riba i divljih životinja nedavno je objavila da je broj tih veličanstvenih ptica ponovo počeo da raste.

Američki sistem životinjskih rezervata najveći je na svetu sistem sa aktivnom zaštitom i održavanjem. Njime upravlja Služba za zaštitu riba i divljih životinja. Između ostalog, ta služba strogo kontroliše poštovanje Zakona o ugroženim vrstama, štiti močvare, kontroliše poplave i zagađenja. Pomenuti sistem ima više od 540 centara, koji nadgledaju više od 38 miliona hektara kopnenih i vodenih površina. U većini njih pristup je slobodan pa ih godišnje posećuje više od 39 miliona ljudi. U oko polovini tih rezervata dozvoljeni su lov i ribolov, a ima ih u svih 50 američkih država i 12 teritorija i poseda. Mnogi obuhvataju i nacionalne parkove.

Prvi životinjski rezervat u Sjedinjenim Državama osnovao je predsednik Teodor Ruzvelt, 1903. godine. Ruzvelt je bio strastan lovac, i posebno je uživao u lovu na krupne životinje, ali je istovremeno bio veliki ljubitelj i zaštitnik prirode. kada je čuo da na jednom malom ostrvu, u državi Floridi, lovci samo što nisu uništili sve pelikane, odlučio je da ga proglasi područjem pod zaštitom federalne vlade. Područje je nazvano Rezervat Ostrvo pelikana. Uskoro su u druga područja proglašena rezervatima. Tokom dva mandata, predsednik Ruzvelt je osnovao 51 rezxervat za ptice, u 17 država i tri teritorije, 5 nacionalnih parkova i 150 nacionalnih šuma.

Prošlog meseca, Služba za zaštitu riba i divljih životinja objavila je svoj veliki uspeh u zaštiti najčuvenije američke ptice - ćelavog orla. 1963. godine, u Americi je bilo samo 417 parova tih ptica, dok se danas procenjuje da ih ima više od 9700. Ćelavi orlovi žive u svih 49 država osim Aljaske, pa čak i na teritoriji Vašingtona. Najviše ih ima u državama Minesoti, Viskonsinu i Floridi - ukupno više od hiljadu parova. Ćelavi orao je velika ptica sa belim perjem na glavi i u repu. Njen lik nalazi se na Velikom pečatu Sjedinjenih Država, na predsedničkoj zastavi i na poleđini novčanice od jednog dolara.

Četrdesetih godina u Americi je bila rasprostranjena upotreba insekticida zvanog Di-di-ti. Kiša je spirala tu hemikaliju u zemlju, da bi odatle prodirala u vodu. Kako se ćelavi orlovi često hrane ribom, di-di-ti se taložio u masnom tkivu ženki i sprečavao stvaranje kalcijuma potrebnog za očvršćivanje zidova jaja. Pod težinom ženki koje su u gnezdima sedele na njima jaja su pucala i priraštaj je počeo naglo da opada. Posle upozorenja naučnika i žestokih debata, Sjedinjene Države su najzad 1972. godine zabranile upotrebu di-di-tija. Ali naneta šteta bila je tolika da je trebalo da prođe nekoliko decenija da bi priraštaj ćelavih orlova ponovo počeo da raste. Služba za zaštitu riba i divljih životinja preduzela je korake da te ptice najzad skine sa spiska ugroženih životinjskih vrsta.

XS
SM
MD
LG