Linkovi

Fridom Haus objavio svoju godišnju publikaciju 'Države u tranziciji'


Usporavanje reformi i politička polarizacija doprinose rastućoj krizi u sistemima upravljanja u zemljama centralne Evrope, a takav razvoj događaja vodi mogućoj eroziji demokratskog konsenzusa u centralnoevropskim članicama EU. To je zaključak koji je u svojoj redovnoj godišnjoj publikaciji “Nacije u tranziciji”, izvela američka neprofitna organizacija Fridom Haus (Freedom House).

Ukupne prilike u 10 država koje su se pridružile Uniji, ipak je najbolja, a antidemokratski trendovi nastavljaju se u bivšim sovjetskim republikama, posebno u Rusiji, Turkmenistana i Uzbekistanu.

Što se Balkana tiče, Fridom haus bilježi male demokratske iskorake u Bosni i u Srbiji, dok su takođe neznatno, nazadovale Albanija, Hrvatska i Crna Gora. Bez promjene su parametri za Makedoniju i Kosovo, koje je analizirano zasebno kako bi se, stoji u obrazloženju organizacije, isključivo “prikazala jasnija slika procesa u odvojenim administrativnim oblastima”. Fridom haus navodi da “zasebna analiza Kosova ne prejudicira stav te organizacije o Konačnom statusu”.

KOSOVO: U samom izvještaju, indeks demokratije na Kosovu (od 10 do 1, pri čemu je 1 maksimalna ocjena) je 5.36. Fridom Haus navodi da je proces definisanja statusa dominirao u svim aspektima društva tokom 2006. godine i da je vlada demonstrirala stabilnost u održavanju elementarnih standarda uprkos dramatičnim događajima, među koje su ubrojani smrt kosovskog predsjednika Ibrahima Rugove, isforsirana ostavka predsjednika parlamenta Nedžata Dacija i stvaranje ministarstava pravosuđa i unutrašnjih poslova.

SRBIJA: Indeks demokratije u Srbiji, prema analizi Fridom hausa popravio se sa 3.71 na 3.68. u godini koju su obilježili značajni događaji poput razlaza zajednice Srbije i Crne Gore, usvajanja novog ustava, pregovora o statusu Kosova, saradnje sa Hagom i pregovora sa EU. Uprkos brojnim izazovima, Srbija je učinila određeni reformski progres, prvenstveno u odnosu na ustavnu reformu. Srbija se ponašala odgovorno prema referendumu u Crnoj Gori, iako je saradnja sa Hagom bila manje efikasna, a u pregovorima o Kosovu nije bilo napretka, navodi Fridom Haus. Pored toga, organizacija kritikuje republičku agenciju koja je dodjeljivala frekvencije elektronskim medijima, navodeći kritike novinarskih udruženja i OEBS-a. Novinarima se, navodi se, i dalje prijeti i napadaju se. Vlada je, smatra Fridom Haus, pojačala antikorupcijske napore – vode se istrage o korumciji u institucijama sistema, pod lupom su operacije MOBTEL-a i tajkuna Bogoljuba Karića, a suspendovani su i neki visoki funkcioneri, osumnjičeni za korupciju. U pozitivnu kolonu Fridom Haus Srbiji upisuje i usvajanje novog zakona o finansiranju političkih stranaka.

CRNA GORA: Crna Gora je sprovela referendum i postala nezavisna na zadovoljavajući način, baš kao što je sprovela i prve parlamentarne izbore od obnove državnosti. Međutim najveći dio energije, umjesto na sistemske reforme, bio je fokusiran na ustavnovljavanje legaliteta države, smatra Fridom haus. Žestoko se u izvještaju kritikuje transformacija državne televizije u javni servis, koji je i dalje pod političkom kontrolom Savjeta i Upravnog odbora, čiji su članovi postavljeni izmanipulisanim izborima. Politička polarizacija je splasnula i na lokalnom i državnom nivou. Amandmani na zakon o javnim nabavkama poboljšaće transparentnost, ali parlament nije popravio nedorečenosti zakona o konfliktu interesa. Skor demokratičnosti u Crnoj Gori opao je sa 3.89 na 3.93.

XS
SM
MD
LG