Linkovi

Maršalov plan: Program ekonomske pomoći od 13 milijardi dolara


5. juna 1947. godine, tadašnji državni sekretar Džordž Maršal rekao je diplomcima univerziteta Harvard da je Evropa u veoma ozbiljnom stanju posle razaranja u Drugom svetskom ratu i da Sjedinjene Države moraju da učine sve u svojoj moći kako bi se ekonomija evropskih zemalja oporavila. Maršalov govor na Harvardu bio je osnova takozvanog Maršalovog plana, četvorogodišnjeg programa ekonomske pomoći u vrednosti od 13 miljardi dolara.

1947 godine, dve godine pošto su topovi utihli, veliki evropski gradovi i dalje su bili u ruševinama. Glad je bila rasprostanjena, dok je veoma oštra zima dovela do najgore žetve u poslednjih stotinu godina. Posle oslobadjanja od nacističke dominacije, zapadnoj Evropi je pretila opasnost od haosa. Leri Blend je istoričar u fondaciji “Džordž Maršal”.

“Glavni motiv za pokretanje Maršalovog plana bio je haos u zapadnoj Evropi. To ste mogli da vidite i ako ste redovno išli u bioskop. U žurnalima pre filma, mogli ste da vidite svakodnevne probleme u Evropi. Prizori izgladnelih žena i dece svakao su ostavili utisak na Amerikance. Ali, i snaga komunističkih partija u Francuskoj i Italiji bila je veoma zabrinjavajuća.”

Dok je istočna Evropa bila pod sovjetskom okupacijom, komunističke partije u Italiji i Francuskoj bile su veoma uticajne. Nezaposlenost je bila masovna, a industrija u zastoju. Posle obezbedjivanje preko potrebne hrane i odeće, Maršalov plan se fokusirao na ključne elemente ekonomije. Rudnici uglja bili su medju prvim primaocima pomoći. Bez uglja za fabrike, evropska ekonomija nije mogla da se oporavi.

“Problem je što se Zapadna Evropa uglavnom snabdevala ugljem iz nemačkih rudnika, koji su bili teško oštećeni u bombardovanju tokom rata. Nemci nisu bilio u mogućnosti da obnove proizvodnju u ovim rudnicima, ali su SAD pružile neophodnu opremu, kao i pomoć za gradnju stanova za radnike i njihovu zdravstvenu zaštitu.”

SAD su insistirale da evropske zemlje saradjuju i da i druge zemlje imaju koristi od nemačkog uglja za fabrike i grejanje. SAD su odobrile 13 milijardi dolara pomoći, što bi u današnjem novcu iznosilo oko 100 milijardi dolara, za ukupno 16 zemalja, tokom četiri godine, Možda najvažniji efekat Maršalovog plana bio je njegov uticaj na moral zapadnih Evropljana. I bivše neprijateljske zemlje, Nemačka I Italija, bile su uključene.

Nemački diplomata i stručnjak za medjunarodne odnose, Karsten Foigt, koji je bio dečak 1940-ih godina, kaže da je američka širokogrudost imala izuzetan psihološki efekat.

“Novac sam po sebi ne bi bio dovoljan”. Ali, zajedno sa vazdušnim mostom za pomoć blokiranom zapadnom Berlinu, to je doprinelo promeni u stavu. Amerikanci, na koje se u Nemačkoj od samog početka, i pre kraja rata, gledalo bolje nego na Ruse, sada više nisu bili smatrani prvenstveno okupatorima, već prijateljima.”

Britanski lider Vinston Čerčlil nazvao je Maršalov plan “najnesebičnijim potezom u istoriji”. Oporavak posle najrazornijeg rata u istoriji bio je dramatičnan. Bruto domaći proizvod zapadne Evrope porastao je za 32 odsto tokom četiri godine Maršalovog plana. Doveo je do ekonomskog buma koji je trajao čitavu generaciju i pružio okvire za povezivanje koje će kasnije prerasti u Evropsku uniju.

Povezani članci

XS
SM
MD
LG