Linkovi

Kovčeg sa telom Borisa Jeljcina izložen u crkvi


U moskovskom hramu Hrista spasitelja gradjani su danas počeli da se opraštaju od prvog predsednika Rusije Borisa Jeljcina, koji je juče umro u Centralnoj kliničkoj bolnici. Kovčeg sa telom Jeljcina biće izložen do sutra u 12.30 po lokalnom vremenu, nakon čega će biti sahranjen na moskovskom Novodevičjem groblju. Najavljeno je da će u Moskvu, izmedju ostalih, doći i bivši predsednici SAD Džordž uš stariji i Bil Klinton. Ukazom predsednika Rusije Vladimira Putina, 25. april je u Rusiji proglašen za Dan žalosti. Zbog sahrane Borisa Jeljcina, Putin je pomerio svoje godišnje obraćanje federalnom parlamentu sa 25. na 26 april. Najavljeno je da će državne televizije direktno prenositi sahranu.

Mešovita dostignuća bivšeg ruskog predsednika Borisa Jeljcina

Zapadni poznavaoci ruskih prilika slažu se da su Jeljcinova dostignuća na položaju predsednika Rusije, od 1991. do 1999. godine kontradiktorna. Maršal Goldman je ekspert za Rusiju na univerzitetu Harvard:

”S pozitivne strane Jeljcin je doprineo raspadu sovjetskog sistema, uveo je demokratiju i sistem slobodnog tržišta. S negativne strane, barem što se tiče Rusa, pod njegovom upravom Rusija je izgubila status supersile.“

Teško je zaboraviti trenutak kada je Jeljcin, kao novoizabrani predsednik Rusije, avgusta 1991., stojeći na tenku, proglasio ilegalnim pokušaj čvrstorukaša da zbace sovjetskog predsednika Mihaila Gorbačova.

Već u decembru Gorbačov je podneo ostavku čime je Sovjetski Savez prestao da postoji. Ali oktobra 1993., Jeljcin je zapanjio svet kada je naredio granatiranje zgrade parlamenta u kojoj su se zabarikadirali njegovi protivnici. Ekspert za Rusiju na Univerzitetu države Kanzas, Dejl Herspring, kaže da Jeljcin nije imao drugi izbor:

”Radio je sa parlamentom kojim su dominirali komunisti. Ono što je učinio bilo je protiv zakona, ali on je shvatio da mora da ih razbije kako bi ukinuo komunizam.“

Stručnjaci kažu da je Jeljcin uveo mnoge aspekte demokratije, kao što su višestranački izbori, privatna svojina i sloboda govora, ali da je vojna akcija protiv parlamenta ukaljala njegov imidž demokratskog lidera. Na ekonomskom planu, Jeljcinovi rezultati takodje su bili mešani. Stručnjak za Rusiju na univerzitetu Kolumbija, Robert Legvold, kaže da je ruski predsednik želeo da sprovede reforme kako bi prekinuo sa sovjetskom prošlošću:

”Ali one nisu bile osmišljene, dok mu zapad, uključujući Sjedinjene Države, nije mnogo pomogao savetima kako da sprovede nešto što ni sam nije dobro shvatao. Jeljcin je razbio sovjetsku ekonomsku mašinu i zamenio je jednom surovom i u očima javnosti diskreditovanom formom kapitalizma.“

Legvold kaže da korupcija nije bila nepoznata u Sovjetskom savezu ali da je ona u Jeljcinovo doba dostigla nezapamćene razmere zbog privatizacije državnih preduzeća. Stručnjaci kažu da će Jeljcin ostati upamćen kao lider koji je lebdeo izmedju demokratskih tendencija i autoritarnih akcija, ali ističu da je Rusija pod njegovom upravom postala daleko otvorenija zemlja nego što je bila.

XS
SM
MD
LG