Linkovi

Berlin: Deklaracija plod teško postignutog kompromisa


Nemačka savezna kancelarka Angela Merkel, predsednik Komisije Evropske unije Žoze Manuel Barozo i predsednik Evropskog parlamenta Hans-Gert Petering potpisali su danas u Berlinu na neformalnom samitu EU Berlinsku deklaraciju.

Ovim dokumentom Unija, koja okuplja 27 država i 490 miliona građana, u budućnosti treba da bude postavljena na čvršće i modernije zajedničke osnove. Juče i danas su šefovi država ili vlada EU na neformalnom samitu u Berlinu obeležili 50. godišnjicu potpisivanja Rimskih ugovora kojima su postavljeni temelji ove integracije.

U govoru održanom pred potpisivanje deklaracije kancelarka Merkel je zatražila od svih članica da se zauzmu na prevazilaženju ustavne krize nastale posle negativnih ishoda referenduma o evropskom ustavu u Francuskoj i Holandiji pre dve godine.

"Neuspeh u ustavnom procesu bi bio istorijski propust. Zato je važno da budemo jedinstveni u cilju da se EU do izbora za Evropski parlament 2009. postavi na obnovljene zajedničke osnove", rekla je kancelarka na svečanosti u Nemačkom istorijskom muzeju.

Angela Merkel je ponovila nameru Berlina da do kraja juna, tj. do kraja nemačkog predsedništva Unijom, ponudi "red vožnje" za dalje aktivnosti na usvajanju ustava. Podršku je pri tome dobila od šefa Evropske komisije Baroza koji je takođe u govoru istakao da su "Evropi potrebne jake institucije".

U govoru koji je sadržavao i veoma lično obojene delove, kancelarka Merkel je govorila i o svojim iskustvima u nekadašnjoj socijalističkoj Istočnoj Nemačkoj i o tome kako je doživela ujedinjenje dve nemačke države i prevazilaženje podele Evrope.

Mediji su posebno istakli da je kancelarka u govoru navela da Evropa, prema njenom uverenju, ima jevrejsko-hrišćanske korene. Činjenicu da u Berlinskoj deklaraciji nema pozivanja na zajedničke hrišćanske korene zemalja članica, poglavar Rimokatoličke crkve vidi kao potvrdu da se EU udaljila od vere. Pri tome je deo zemalja, na primer Poljska, zapravo i bio za ovu formulaciju, ali je, kao i kada je o ostalim temama reč, Deklaracija plod teško postignutog kompromisa u kojem nije bilo mesta za sva želje i sve zamisli svih članica.

Kao važni zadaci kojima će se u budućnosti posvetiti EU navode se borba protiv terorizma, organizovanog kriminala i ilegalnog useljavanja, kao i protiv rasizma i netrpeljivosti prema strancima, siromaštva, gladi i bolesti. Istovremeno zemlje EU, kako se kaže u Deklaraciji, žele da "zajednički napreduju u energetskoj politici i zaštiti klime i daju doprinos sprečavanje globalnih klimatskih promena".

U dokumentu se uopšteno navode principi, vrednosti i ideali čijem ostvarivanju teže svi u EU, a na prvom mestu se kaže da se "u centru svega nalazi čovek čije je dostojanstvo nepovredivo, a prava neotuđiva". Na početku ovog dela Deklaracije se ističe i da su "žene i muškarci ravnopravni".

XS
SM
MD
LG