Rat u Iraku je vodeće pitanje rane faze kampanje pred predsedničke izbore 2008. godine. Taj rat je već uzrokovao podele medju kandidatima iz obe vodeće političke stranke. Favorit demokratske stranke pred predsedničke izbore senatorka iz Njujorka Hilari Klinton kaže:
”Obećavam da ću tokom naredne dve godine saradjivati sa kolegama u Senatu kako bi učinila sve što mogu da bi izmenila pravac u kojem se zemlja kreće. Kada budem predsednik saradjivaću sa Kongresom u kojem većinu imaju demokrate i skupa ćemo ponovo vratiti zemlju na pravi put.“
Senatorka Klinton se protivi planu predsednika Buša za povećanje broja američkih trupa u Iraku. Medjutim, za razliku od drugih senatora koji sada kažu kako žale što su glasali za odobrenje rata 2002. godine, Hilari Klinton do sada nije izjavila da je njen glas u prilog rata bio greška. Njeni demokratski rivali, poput senatora Krisa Doda iz Konetikata i bivšeg senatora Džona Edvardsa iz Severne Karoline, su se distancirali od svojih glasova u prilog ratu u Iraku i sada pokušavaju da pokažu da imaju drugačiji pristup od senatorke Klinton u nadi da će to privući podršku liberalnih anti-ratnih aktivista. Demokratski kandidati su takodje podeljenih gledišta o tome šta učiniti sada u Iraku. Senatorka Klinton ne predlaže specifični raspored za povlačenje američkih trupa. Medjutim, neki drugi kandidati predlažu specifične datume bar za početak povlačenja, uključujući Edvardsa i senatora iz Ilinoja, Baraka Obamu. Još jedan demokratski senator, koji je najavio da će učestvovati u trci za predsedničku nominaciju demokratske stranke, guverner Ajove Tom Vilsak, apelovao je na Kongres da uskrati fondove za rat kako bi američke snage mogle smesta da budu vraćene kući.
”Ograničenje broja vojnika ili njihovo smanjenje u nekom momentu u budućnosti ne znači stvarnu promenu. Stvarna promena je reći da želimo da se naši vojnici vrate iz opasne situacije sada.“
Republikanski predsednički kandidati generalno više podržavaju predsednikovu strategiju za Irak, uključujući i plan za slanje još 21 hiljade vojnika u cilju poboljšanja bezbednosti. Možda je najglasniji zagovornik povećanja trupa senator iz Arizone Džon Mekejn, koji je smatra jednim od favorita za predsedničku nominaciju republikanske stranke. Mekejn je upozorio na opasnosti brzog povlačenja iz Iraka.
”Biće to haotična situacija koja nije u interesu naše nacionalne bezbednosti. Ipak, verujem da možemo uspeti u Iraku.“
Bar jedan potencijalni predsednički kandidat republikanske stranke se protivi Bušovoj strategiji u Iraku. Senator iz Nebraske, Čak Hejgel, je izjavio da je slanje dodatnih trupa u Irak u ovom trenutku pogrešno:
”Ne možemo izmeniti ishod u Iraku slanjem američkih vojnika u vrtlog gradjanskog rata.“
Politički analitičari veruju da će Irak dominirati predsedničkom kampanjom. koja počinje januara sledećće godine, stranačkim skupovima na primarnim izborima u Ajovi i Nju Hempširu. Irak će verovatno uticati na ishod izbora 2008. godine kao što je to bio slučaj na kongresnim izborima u novembru kada su demokrate preuzele kontrolu nad oba doma Kongresa. Ispitivanja javnog mnjenja u Ajovi i Nju Hempširu ukazuju da se demokratski birači snažno protive ratu u Iraku. Medjutim, iste ankete ukazuju da većina republikanskih birača u obe države još uvek veruje da je u ovaj rat vredelo ući.