Linkovi

Bliskoistočni analitičari dovode u pitanje Bušovu strategiju u Iraku


Predsednik Buš je iskoristio svoj govor o stanju unije da bi apelovao na članove Kongresa da podrže njegovu novu strategiju za Irak, koja obuhvata slanje preko 20 hiljada dodatnih američkih trupa u tu zemlju. Neki bliskoistočni analitičari dovode u pitanje taj plan dok se mnogi demokratski i neki republikanski članovi Kongresa protive slanju dodatnih američkih vojnika.

Predsednik Buš kaže da se njegovim planom zahteva veća predanost iračke vlade dok se američkim snagama u Iraku pružaju pojačanja potrebna za okončanje misije. Buš dodaje da je cilj izgradnja demokratskog Iraka koji će podržati vladavinu zakona, poštovati prava svojih gradjana, te osugurati njihovu bezbednost i takodje biti saveznik u ratu protiv terorizma. U svom govoru o stanju unije predsednik je apelovao na članove Kongresa da podrže njegovu strategiju koja bi, kako on smatra, mogla da preokrene situaciju u Iraku ka pobedi.

Medjutim, Lorens Korb visoki saradnik u Centru za američki napredak, dovodi u pitanje da li bi dodatni broj vojnika mogao da uguši sektaško nasilje u Bagdadu.

”Tokom proteklih šest meseci nivo nasilja je porastao dvostruko i broj američkih i iračkih žrtava je u dramatičnom porastu. Još veći obim nasilja će stvoriti nove mete i dovesti u rizičnu situaciju još veći broj Amerikanaca. Takodje će povećati iračku zavisnost od Sjedinjenih Država i dalje potkopati gotovost naših kopnenih snaga. Ako pošaljemo sve trupe koje treba da idu nećemo više imati strategijske rezerve u Sjedinjenim Državama.“

Predsednik Buš je izneo argument da se njegov najnoviji plan razlikuje od prethodnih operacija zbog predanosti iračkih političkih lidera. Njihova obećanja obuhvataju obezbedjivanje oružanih snaga kao deo nastojanja da se pojača bezbednost u Bagdadu, zatim, podelu prihoda od prodaje nafte, ulaganje u obnovu zemlje i održavanje lokalnih izbora. Medjutim, stručnjak za Bliski istok u Medjunarodnoj kriznoj grupi, Robert Meli, dovodi u pitanje pouzdanost iračkih bezbednosnih snaga:

”Što se tiče obuke mislim da je jedna od najvećih pogrešnih koncepcija od početka rata ideja da će obuka iračkih snaga u apstraktnom smislu dovesti do velikih promena. U pitanju je lojalnost i predanost i ako su oni lojalni i predani svojim paravojnim snagama nije važno koliko su dobro obučeni. To je razlog što često obučeni vojnici nisu postizali rezultate.“

Demokratski kongresmen Džon Murta, vodeći kritičar iračkog konflikta, izazvao je političku buru kad se novembra 2005. izjasnio protiv tog rata. Murta kaže da za neprijateljstva u Iraku ne postoji vojno rešenje.

”Istorijski gledano, bez obzira da li je u pitanju Indija, Alžir ili Avganistan strana okupacija ne funkcioniše. U stvari ona podstiče gradjanske nemire. Naša vojska je i dalje najmoćnija vojska na svetu, ali postoje granice u njenoj sposobnosti da kontroliše populaciju koja je smatra okupatorom.“

Penzionisani general Ričard Majers, bivši načelnik združenog generalštaba oružanih snaga, medjutim, veruje da veći broj trupa ipak može da donese promenu na ulicama Bagdada i ukazuje da nova strategija može da uspe i zahvaljujući tome što obuhvata i političku i ekonomsku dimenziju.


XS
SM
MD
LG