Linkovi

Sve veća kontroverza u Evropi oko nošenja muslimanske marame


Kritika britanskih političara povodom muslimanskog vela za lice, poznatog kao zar ili feredža, uzrokovala je žustru debatu u Velikoj Britaniji oko toga šta bi trebalo nositi u javnosti. Britanija nije jedina evropska zemlja koja dovodi u pitanje nošenje vela.

Kada je 29-godišnja Nora Labrak, stigla u privatni centar za zapošljavanje u blizini francuskog grada Liona, prvo pitanje koje joj je postavljeno nije se ticalo njene biografije. Čuvar na vratima ju je upitao da li će skinuti maramu:

Ona je odbila - i zamolili su je da napusti zgradu. Duge i kratke, crne i šarene, muslimanske marame, u izvesnim delovima Evrope, izazivaju sve veći skepticizam - ponekad čak i otvoreno negodovanje. One su zabranjene u državnim školama u Francuskoj i Belgiji i najozbiljnija njena varijacija koja pokriva celo lice, zvana feredža, zabranjena je u velikom broju evropskih gradova. Čak i u Britaniji, u kojoj žive pripadnici brojnih kultura, feredža je nedavno izazvala kritiku Laburističke stranke - uključujući premijera Tonija Blera koji ju je nazvao obeležjem podele. Sa svoje strane, neki muslimanski lideri su optužili britansku vladu da pothranjuje strahovanja od Islama.

Niz drugih pitanja, vezanih za muslimansku populaciju u Evropi, takodje je izazvao zabrinutost. Medju njima su prošlogodišnji nemiri u Francuskoj, karikature proroka Muhameda u Danskoj, ubistvo holandskog reditelja Tea Van Goga, teroristički napadi u Španiji i Britaniji, kao i široko rasprostranjeno protivljenje ilegalnoj imigraciji - posebno iz severne i podsaharske Afrike. Sve u svemu Frank Fregosi, stručnjak za Islam u Francuskom nacionalnom centru za naučna istraživanja, kaže da u Evropi vlada sve veća skepsa povodom Islama.

Fregosi kaže da neki Evropljani strahuju od Islama. Političari iz zemalja koje su prethodno tolerisale raznolikost, poput Britanije i Holandije postaju sve manje otvoreni. Osećanja prema muslimanima se razlikuju širom Evrope i ankete ukazuju na mešovita gledišta o tome kako se sagledava verska islamska zajednica - i kako ona vidi sebe samu. Anketa Pju istraživačkog centra iz Vašingtona, sprovedena u julu, ukazuje da većina evropskih muslimana ne primećuje neprijateljstvo od strane ne-muslimana. Medjutim, znatan broj njih - uključujući 39 posto u Francuskoj, 42 posto u Britaniji i 51 posto u Nemačkoj - oseća se drugačije tim povodom. Veo nosi većina muslimanskih žena u Evropi. Veo lako može postati meta negativnih stereotipa i podsmevanja. Neke žene sa velom, poput 41-godišnje Nikol Til - su za naš program rekle da na ulicama nailaze na sve skeptičnije reakcije.

Nikol je prešla u Islam 2001. godine i sada je na čelu muslimanskog udruženja u Briselu. Do sada, kaže ona, nije imala većih problema da nosi veo u javnosti. Medjutim, ona ističe da ljudi gledaju na nju sa većim neprijateljstvom nego ranije i da je manje poštovana. Ljudi vas gurkaju na ulici, kaže ona, jer ste žena pod velom. Evropski političari koji su kritični prema nošenju vela - posebno feredže - navode važnost intergrisanja muslimanske imigrantske populacije, poput Turaka, Arapa i Afrikanaca. To je poruka zakona donetog pre dve godine u Francuskoj kojim se zabranjuje nošenje feredže i drugih verskih simbola u državnim školama. To je još jedan razlog zbog kojeg je Jan Kremers, gradonačelnik malog belgijskog grada Maseika, ove godine uveo zabranu nošenja feredža. On kaže da su se stariji ljudi posebno plašili kad bi videli nekoliko muslimanki sa feredžama u grupi.

”U ovom momentu, smatram da to nije moguće. jer u našem društvu i našem gradu ljudi moraju da se identifikuju jedni sa drugima. To je veoma važno u našoj zapadnoj kulturi - da ljudi jedni druge pogledaju u oči.“

Kremers ističe da je pretežno marokanska muslimanska zajednica u gradu podržala njegovu zabranu. Nekoliko drugih belgijskih gradova je od tada zabranilo feredžu. Isto se dogodilo i u Italiji, jer u skladu sa anti-terorističkim zakonom, skivanje lica predstavlja krivično delo. Nekoliko država u Nemačkoj je zabranilo nastavnicima u državnim školama da nose muslimanske marame na glavi. U nekim slučajevima taj zakon je stekao podršku Muslimana, poput Kadije Kali iz Pariza, koja podržava francuski zakon kojim je zabranjeno učenicama državnih škola da nose verska obeležja.

Kali je na čelu francuske muslimanske ženske grupe i mada je vernik, ona ne nosi veo, pošto veruje da to nije predvidjeno Koranom i da je veo deo bliskoistočnih običaja, - a ne evropskih. Ja sam Francuskinja, kaže ona i volim svoju zemlju. Ne želim ovde da stvaram podele. Medjutim druge muslimanke se protive nastojanju za zabranu vela. Neke, poput Nure Džabale u Francuskoj, kažu da se tim zakonom Evropa još više otudjuje od svoje islamske zajednice.

Nadam se da se jednog dana više neće postavljati pitanje muslimanske vere u Evropi, kaže Džabala i dodaje: Mi smo deo ovog društva poput evropskih hrišćana i Jevreja.


XS
SM
MD
LG