Linkovi

Vajns: Jedinstveni energetski prostor Zapadnog Balkana


Pre godinu dana je u Atini potpisan Sporazum o energetskoj zajednici EU i država Jugoistočne Evrope. Time su vlade Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Albanije, Hrvatske i Rumunije iskazali nameru da u što skorije vrijeme integrišu vlastite energetske sisteme u zajedničko tržište, koje će biti u stanju da se pripoji energetkom tržištu Evropske unije. Ugovor potpisan 25. oktobra prošle godine u Atini je stupio na snagu sredinom prošle godine - šta se suštinski promenilo i kakve promene mogu očekivati stanovnici regiona- potrošači energije? Pitamo eksperta Evropske komisije, Urliha Vajnsa:

Vajns: Jedinstveni energetski prostor Zapadnog Balkana ima dvostruku ulogu- razvoj na energetskom polu i nastavak regionalne političke saradnje. Osnovni cilj je, naravno, da se obezbedi pouzdana, sigurna i dostupna energija, neophodna za ekonomski i socijalni razvoj. Međutim, neophodno je i da te zemlje međusobno sarađuju, da razvijaju ono što nazivamo "evropskim duhom" saradnje i integracije, kako bi se prevazišle teškoće koje je ostavilo istorijsko nasleđe. Po mnogo čemu to liči na prvi evropski sporazum o uglju i čeliku iz 1951. godine, koji je takođe približio nekadašnje neprijatelje, kao Francusku i Njemačku, na projektu koji je integrisao ključni dro ekonomije, čineći, pored ostalog, nemogućim da te zemlje više nikada ratuju jedna protiv druge. Jačao je tako i duh saradnje,što se opet pokazalo kao dva aspekta - energije i politike.

Glas Amerike: Koliko vremena treba da stanovnici Balkan vide promene u svome svakodnevnom životu?

Vajns: Što je pre moguće. Postoje i jasni rokovi - 2008. treba da se preduzmu neki od ključnih koraka. Nastavak stvaranja tržišta i liberalizaciji cena treba da se dese tokom par narednih godina. Nismo sigurni da će svi da urade sve na vrema, ali stvari se menjaju i potrošači će u skoro vreme da osete promene.

Glas Amerike: Međutim, liberalizacija u balkanskom slučaju gotovo po pravilu znači rast cena.

Vajns: Potrošači bi verovatno bili zadovoljni sa situacijom gde su cene energije niske, a snabdevanje energijom stabilno. Međutim, to nije situacija kakvu vi imate- umesto toga, imate nestabilno snabdevanje energijom, u kojem su ljudi odsečeni od snabdevanja i strujom i gasom satima, što se dešavalo prošle zime. Situacija je, dakle, nezadovoljavajuća. Slično je i za industriju koja ne može da planira ekonomski razvoj, ako ne zna da li će sutra biti struje ili gasa ...To nije prihvatljivo i za razvoj trebaju investicije- ako pogledate situaciju sa infrastrukturom, videćete da je jako loša. Od ratnih sukoba 90-tih do danas uloženo je jako malo , a investicije su neophodne. Novac mora da pristigne sa neke strane prvo, morate da imate kompanije koje dobijaju poštenu cenu za energiju koju proizvode, cenu koju zaslužuju i ne možete da veštački držite niske cene. Uz to, kompanije treba da izgrade poverenje međunarodnih investitora- da imaju jasna i čista pravila i dobru saradnju, što bi otvorilo vrata investicijama: privatnih kompanija, ali i međunarodnih finansijskih institucija, vlada i same EU.

Glas Amerike: Da li će cene porasti?

Vajns: Da, cene će u tom slučaju rasti ali će rasti i stabilnost snabdevanja i efikasnost rada kompanija. Postojeći sporazum, poput evropskih zakona, dozvoljava vladama da finansijski pomažu potrošače sa nižim primanjima - na taj način ti ljudi ne bi bili jednostavno isključeni sa snabdevanja enregijom, već bi je mogli sebi priuštiti zato što primaju direktne subsidije. Sada, država subsidira ne potrošače, već kompanije, što razara prostor za konkurenciju, a otvara mogućnost da neefikasne kompanije mogu da dominiraju zato što su direktno finansijski podržane od strane vlasti. Toga se nastojimo osloboditi, otvoriti prostor za najbolja rešenja, otvoreni režim funkcionisanja tržišta energije. Važan deo je i socijalni memorandum, koji se priprema, a čiji cilj bi trebao da bude zaštita potrošača, kao i bolja komunikacija kompanija i radničkih sindikata i udruženja.

XS
SM
MD
LG