Linkovi

U Miločeru međunarodni skup o suđenjima za ratne zločine


Trodnevna konferencija “Domaća suđenja za ratne zločine – preuzeti vodeću ulogu”, počela je u Miločeru. Prvog dana skupa učesnici su se saglasili da je ovo prva konferencija koja je na visokom novou okupila predstavnike pravosudnog sistema iz regiona.

Stalni pravni savjetnik američkog Ministarstva pravde pri ambasadi te zemlje u Beogradu Sem Nazaro kazao je da su se na konferencija prvi put okupili relevantni predstavnici pravosudnih sistema Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Kosova.

“Svi oni istražuju i krivično gone domaće slučajeve ratnih zločina. Regionalana saradnja ključ je za rješavanje naljeđa ratnih zločina i ratova koji su se dogodili u ovoj oblasti”, smatra on.

Nazaro je kazao da su mnoga tužilaštva već postigla značajne rezultate u krivičnom gonjenju domaćih slučajeva ratnih zločina.

Snaga pravnog poretka jedne države ogleda se u tome koliko je spremna i da ima volje i kapaciteta da se obračuna sa svim počiniocima krivičnih djela, a posebno ratnih zločina, ocijenila je danas vrhovni državni tužilac Crne Gore Vesna Medenica.

Ona je na konferenciji “Domaća suđenja za ratne zločine – preuzeti vodeću ulogu” kazala da je težina dokazivanja i obezbjeđivanja valjanih dokaza uticala na razvijanje regionalne saradnje i razmjenu dokaza, koja će pomoći da se počinioci krivičnog djela ili ratnih zločina privedu pravdi.

Direktor Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić je navela da se, govoreći jezikom ljudskih prava, može precizno konstatovati da je u državama na prostoru bivše Jugoslavije počeo proces suočavanja sa prošlošću.

“Svuda imamo suđenja za ratne zločine i nema drugačijeg i boljeg instrumenta sa kojima danas možemo da se odnosimo prema onone što je počinjeno u prošlosti”, rekla je ona.

Kandić je ocijenila da se bez saradnje ne može doći do cilja, a to je uspostavljanje pravde za nedjela koja su počinjena za vrijeme oružanih sukoba.

“Bez saradnje i zajedničkog rada na utvrđivanju individualne odgovornosti onih koji su učestvovali u činjenju zločina ne mogu se izgraditi odnosi međusobnog poštovanja, nezavisnosti i različitosti”, navela je ona.

Kandić je kazala da mora postojati saradnja kako bi bilo postignuto da žrtve i pravda budu zadovoljeni. “Da postoji zvanična istina šta se dogodilo, formirano ili dobrim dijelom trasirano istorisko pamćemo mora postojati saradnja i cijeniti činjenice”.

I predstavnik Haškog tužilaštva Dejvid Tolbert smatra da je veoma važna reginalna saradnja, od zaštite svjedoka, preko istraga do krivičnog gonjenja.

“Da bi vaši slučajevi i predmeti uspjeli, i da bi se obezbijedili da osumnjičeni i optuženi za ratne zločine budu krivično gonjeni, potrebna je regionalna saradnja”, kazao je on.

Tolbert je podsjetio da je Haški tribunal trenutno “najzaposleniji” u svojoj istoriji, jer ima najvažnija suđenja, poput slučaja Srebrenica i Milana Milutinović.

“Približavamo se kraju postojanja Haškog tribunala, više ne vodimo istrage. Izdali smo optužnice, približavamo se vremenskom roku za završetak suđenja i sve više se prebacuju slučajevi na domaća sudstva”, kazao je on.

Tolbert je rekao da je Tribunal tokom posljednih nekoliko godina uspostavio partnerstvo sa domaćim pravosuđima i počeo da im prebacuje slučajeve, naročito na državni sud Bosne i Hercegovine.

Predstavnik Tužilaštva u Hagu Dejvid Tolbert istakao je da Haški tribunal ima izuzetnu saradnju sa vlastima Crne Gore, koja će biti nastavljena.

On je na konferenciji za novinare u Pržnu kazao da neće biti tranfera predmeta iz Haškog tribunala domaćem pravosuđu i objasnio da postoje dvije kategorije trasfera predmeta, navodeći da su jedni oni koji se odnose na slučajeve gdje je već podignuta optužnica pred Haškim tribunalom, dok su druga kategorija slučajevi koji su istraženi, ali optužnica nije podignuta.

Vrhovni državni tužilac Vesna Medenica rekla je danas da se nada da će crnogorskom pravosuđu, nakon što je Crna Gora postala samostalna, biti dostupnija vojna arhiva u kojoj će pronaći podatke za indentifikovanje počinilaca zločina u Kaluđerskom lazu 1999. godine.

Govoreći o deportaciji bosanskih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine Medenica je rekla da je postupak utvrđivanja odgovornosti za ratne zločine veoma složen.

Medenica je kazala i da je počela realizacija Sporazuma o saradnju crnogorskog i hrvatskog tužilaštva vezano za ratne zločine. "Sporazum koji je potpisan 28. jula mogu okarekterisati kao istorijski, jer je prvi put na ovim prostorima izražena politička volja i profesionalna spremnost zaduženih za krivični progon da sve osobe koje su počinile ratne zločine budu kažnjene".

XS
SM
MD
LG