Linkovi

Privredna kretanja jedne zemlje nikada nisu statična


Ekonomski idikatori, posebno u ključnim sektorima kao što je stambena izgradnja , ukazuju na usporavanje američke ekonomije.

Privredna kretanja jedne zemlje nikada nisu statična. Uticaj i reagovanje na promenjive uslove, kao što su industrijska proizvodnja, prodaja na malo i drugi faktori, uključujući stopu nezaposlenosti i kamatne stope. Nacionalne ekonomije takodje prolaze kroz cikluse intenzivnijih aktivnosti i usporavanja. Američka privreda, prema mnogim analitičarima, sada se nalazi u takvom periodu tranzicije.

Američki bruto nacionalni proizvod zabeležio je rast od 5,6 odsto tokom prvog kvartala ove godine. Medjuitm, u drugom kvartalu rast je bio svega 2,9 odsto. Mnogi analitičari očekuju čak i slabiju privrednu aktivnost u ostatku godine. Poredjenja radi, celokupni prošlogodišnji bruto nacionalni prozvod iznosio je 3,5 odsto. Stiv Vajting, ekonomista u njujorškoj banci Citibank, kaže da postoje razlozi za uzlazno-nizlaznu cikličnu stazu nacionalnih privreda.

“Deo cikličnog procesa je i u predvidjanju budućih aktivnosti i preduzimanja odgovarajućih mera-- odnosno planiranje u kontekstu jače i slabije potrošačke potrošnje. Taj planirajući proces, u pogledu inventara, investicionog kapitala i drugih poslovnih aktivnosti često ide predaleko. U skladu sa predvidjenim nivoom potražnje proizvodimo ili previše ili premalo. To zahteva modifikacije da bi se ekonomija vratila na pravi kolosek, i tako dolazi do cikličnih aktivnosti.”

Jedan of faktora koji utiču na zamah ekonomije su izdaci domaćinstva, za koje mnogi analitičari kažu da iznose do 70 odsto celokupnog bruto nacionalnog proizvoda Amerike. Tradicionalno, nivo potrošačke proizvodnje odražava raspoloživa sredstava, odnosno gotovinu koja gradjanima preostane nakon što podmire mesečne izdatke i porez. Dejvid Jun, ekonomista u Nacionalnom udruženju prodaje na malo u Vašingtonu ukazao je da je veća potrošnja američkih potrošača podstaknuta i nečim drugim--vrednošču njihovih kuća.

“Na kupo-prodaju nekretnina otpada 15 do 20 odsto bruto nacionalnog proizvoda. Još važnije je da te aktivnosti indirektno podržavaju dobro stanje ekonomije. Cene kuća su drastično skočile proteklih nekoliko godina. Zbog dobiti od prodaja kuća, vlasnici su lako trošili.“

Mnogi su to iskoristili i uzeli pozajmice na osnovu povećane vrednosti svojih nekretnina, trošeći ih na nove automobile, nameštaj i godišnje odmore. Medjutim, polovinom prošle godine, tržište nekretnina je osetilo posledice rastućih kamatnih stopa na hipoteku i početak usporavanja rasta cena kuća. To je obeshrabrilo vlasnike kuća da traže zajmove, koji su bili glavni izvor gotovine za potrošačku potrošnju.

Glavni ekonomista u kompaniji ” New York Trust” Tim MakGi, rekao je da se ta promena u stambenom sektoru odrazila širom SAD i dalje.

”Pravo pitanje je: kakve će biti sekundarne posledice usporavanja tržišta nekretnina i kako će se to odraziti na prihod potrošača, odnosno, na spremnost poslovnog sektora da troši i inivestira. I drugo, kako će se to odraziti na globalnu ekonomiju?

Druge negativne posledice po američku ekonomiju su iznenadni skok cena energenata u septembru prošle godine. Veća potražnja i smanjena prozivodnja nafte i benzina, nakon uragana Katrina, i drugih, podstakle su veliki skok cene nafte. Filip Nuhart iz kompanije ” Vakovia sekjuriti”u Šarlotu, u Severnoj Karolini, kaže da su te cene imale veliki uticaj.

“Ako osoba troši više na benzin, to će uticati na raspoložive prihode, što se odražava na trgovinu na malo. Cene energenata utiču na profitabilnost biznisa i prevoz robe. Zbog njihovog povećanja mnogi biznisi su imali teškoće da skok u cenama prebace na potrosače, što nije dobro za ekonomiju.

Zbog usporavanje poslovnih aktivnosti u sektoru nekretnina, visokih cena energenata i zabrinutosti zbog visokih kamatnih stopa, mnogi ekonomisti predvidjaju samo skroman ekonomski rast u SAD u neposrednoj budućnsoti. Ken Goldstin, iz njujorške poslovne grupe“ Konfernece Bord“ izražava slično gledište.

”Američka ekonomija nije tako loša. Problem je u tome da će sadašnja ekonomska situacija potrajati neko vreme pre nego što postane bolja. Sporiji tempo ekonomskog rasta--porast od dva ili dva i po procenta nacionalnog bruto proizvoda verovatno će ostati takav tokom drugog dela ove godine, a moguće i do druge polovine 2007.“

Tom Mak Gi smatra da promenjivi ekonomski uslovi u SAD utiču i na globalnu ekonomiju.

“Nadali smo se da bi ovo usporavanje u oblasti američkog potrašačkog sektora moglo da jednostvno izbalansira globalni ekonomski rast i stvori usaglašeniju trgovinsku situaciju. Medjutim, pojavljuju se razni rani indikatori koji nagoveštvaju da je ekonomski rast dostigao vrhunac u ostatku sveta.”

XS
SM
MD
LG