Linkovi

Njujork: Završena sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o Kosovu


Šef UNMIK-a Joahim Riker izjavio je danas u Njujorku da bi odlaganje donošenja rešenja budućeg statusa Kosova moglo da doprinese daljim tenzijama i poteškoćama u pokrajini. Na sednici Saveta bezbednosti UN posvećenoj Kosovu, Riker je rekao da se narednih meseci mogu očekivati tenzije na Kosovu, uoči završnice pregovaračkog procesa, naglasivši da bi dalje odlaganje odluke o budućem statusu moglo samo da odloži stabilizovanje prilika, proces pomirenja i ekonomski oporavak na Kosovu.

Šef UNMIK-a je takodje izrazio spremnost da saradjuje sa Beogradom na izgradnji zajedničke budućnosti na Kosovu i pozvao vlasti u Srbiji da se pridruže tim naporima. Riker je pozvao Beograd da podstakne učešće kosovskih Srba u privremenim institucijama na Kosovu i poručio tamošnjoj srpskoj zajednici da rešenje "nije u izolaciji već u integraciji", mada je ukazao da su oni u "teškoj situaciji". U osvrtu na bezbednosnu situaciju u pokrajini, Riker je naveo da postoje slučajevi napada na Srbe i u tom kontekstu podsetio na nedavni bombaški napad na kafić "Dolče vita" u Kosovskoj Mitrovici.

"Taj incident nije odraz situacije na terenu", ocenio je šef UNMIK-a.

Bezbednosna situacija na Kosovu je, prema proceni policije na koju se pozvao Riker, "stabilna, ali krhka", a broj etnički motivisanih incidenata je "nizak" i "nastavlja da pokazuje trend opadanja u poredjenju sa 2005". Šef UNMIK-a je ukazao da postoje brojni ohrabrujući primeri i da su doneta neka praktična rešenja kojima se polažu "temelji multietničkog Kosova". On nije precizirao na koja praktična rešenja misli.

Riker je, takodje, ocenio da u narednom periodu posebnu pažnju treba posvetiti izgradnji pravosudja i jačanju privrede.

"Sveukupni razvoj na Kosovu zavisiće od investicija, samim tim i od rešavanja budućeg statusa, jer je nedomica oko statusa Kosova ujedno i najveća prepreka stranim ulaganjima", rekao je šef UNMIK-a.

Potrebno je uložiti napore da budu imenovane sudije, rekao je on, ocenivši da će za izgradnju pravosudnog sistema na Kosovu "biti potrebno više vremena".

Riker je u tehničkoj proceni rada na ispunjenju standarda, koja je dostavljena članicama Saveta bezbednosti, ocenio da su privremene institucije na Kosovu pokazale želju da preuzmu odgovornost za probleme manjinskih zajednica i da deluju efikasnije kako bi povećale kredibilitet Prištine u pregovorima o Kosovu.

Pregovori o statusu, kako je naveo, imaju vidan uticaj na opredeljenost kosovskih institucija da dostignu standarde demokratskog društva koje su od Kosova tražile UN.

"Nedovoljan napredak ostvaren je u istrazi i podizanju optužnica u slučajevima povezanim sa neredima iz marta 2004, što je jedan od prioriteta Kontakt grupe", priznao je šef UNMIK-a i poručio da su u tome potrebni "veći napori".

Riker je pozvao albanske lidere da "javno pozovu svedoke da se jave, jer napretka nema zato što očevici neće da svedoče".

Vlada Kosova je napravila fond u kome čuva plate kosovskih Srba koji više ne žele da primaju novac iz kosovskog budžeta, pošto "priznaje činjenicu da oni i dalje obavljaju svoje poslove i da pružaju usluge svojim zajednicama", naveo je šef UNMIK-a.

U vezi sa povratkom raseljenih, Riker je naveo da kosovsko Ministarstvo za povratak i zajednice treba da poboljša svoj rad kako bi moglo samo da kreira politiku i nadzire njeno sprovodjenje.

"Vlada treba da okonča obnovu i isplatu odštete za imovinu oštećenu u martu 2004, kako bi ljudi koji su raseljeni zbog tih dogadjaja mogli da izaberu da se vrate", poručio je šef UNMIK-a.

Šef Koordinacionog centra za Kosovo Sanda Rašković-Ivić izjavila je danas da je – kako se izrazila - "nesrećna" izjava specijalnog izaslanika Martija Ahtisarija o srpskoj krivici "jedini argument" u prilog nezavisnosti Kosova koji je srpska strana do sada mogla da čuje.

“Ona je članovima Saveta bezbednosti UN, kazala da se "albanska strana zapravo i ne upušta u pregovore, mirno čekajući da na poklon dobije drugu albansku državu na Balkanu".

Predsednica Koordinacionog centra je ukazala da j problem bezbednosti "prvi problem koji treba rešiti" na Kosovu.

“Od prošle redovne sednice Saveta bezbednosti UN o Kosovu, dogodio se 51 incident manjeg ili većeg intenziteta u kojima je bilo napada na živote i imovinu Srba, a protekle godine takvih napada je bilo 260.”

Komentarišući rad kosovskih institucija na primeni standarda demokratskog društva, Sanda Rašković je ukazala da samo donošenje zakona protiv diskriminacije neće rešiti taj problem.

"Društvom na Kosovu vladaju pojedinci od neprikosnovenog autoriteta u svojim sredinama, šefovi klanova. Oni su pravi arbitri. Odlučuju oni, a ne pravosuđe. Žena je u tom društvu bez prava. Na Kosovu se pravda uzima u sopstvene ruke, a tamo vladaju plemenski zakon i krvna osveta. Protiv toga se ne može boriti samo zakonom protiv diskriminacije.”

Ona je upozorila da se, sa jedne strane, donose i zakoni o zaštiti verskih spomenika i kulturne baštine, a da se sa druge "skrnave svetinje i pljačkaju sakralni predmeti".
Sanda Rašković-Ivić se osvrnula i na prenos ovlašćenja za bezbedan transport Srba sa UNMIK-a na kosovske institucije i ukazala da su istog dana, kako je rekla, Albanci kamenovali autobus koji je prevozio srpsku decu sa ekskurzije.

“Nedostatak rezultata u povratku raseljenog stanovništva izaziva posebnu zabrinutost, s obzirom da najoptimističkiji podaci govore o najviše pet odsto povratnika."

Raškovićeva je pozvala Savet bezbednosti da ubedi albansku stranu da odustane od ekstremnih, isključivih zahteva i prihvati "racionalno i kompromisno rešenje - autonomiju sa ogromnim, suštinskim nadležnostima".

Čurkin: Na Kosovu nisu ispunjeni standardi

Ruski ambasador u UN Vitalij Čurkin izjavio je danas pred Savetom bezbednosti UN da na Kosovu nisu ispunjeni standardi koje je postavila medjunarodna zajednica i da bi bilo kontraproduktivno postavljati vremenske okvire za odredjivanje budućeg statusa pokrajine. Jasno je da će za optimalno rešenje biti potrebno vreme i da je zato kontraproduktivno postavljati vremenske okvire, rekao je Čurkin u diskusiji na sdnici Saveta bezbednosti UN posvećenoj Kosovu. Čurkin, nekadašnji specijalni izaslanik Rusije za bivšu Jugoslaviju, istakao je da je pitanje Kosova od prioritetnog značaja za Rusiju. Odluka o budućnosti Kosova će, kako je istakao, biti univerzalna tako da se rešenje mora postići kroz pregovore, a ne doneti jednostrano što bi bio negativan presedan. Čurkin smatra da je prerano govoriti o konačnom statusu Kosova, s obzirom da nema značajnog napretka u ispunjavanju standarda, ukazujući da je posebnu pažnju potrebno posvetiti zaštiti manjina. On je istakao da su potrebni konkrektni dokazi da se standardi sprovode i da se uklone prepreke za povratak stanovništva na Kosovo. Neučešće kosovskih Srba u privremenoj administraciji, prema njegovoj oceni, takodje pokazuje koliko je Kosovo daleko od stvarnog multietničkog društva. Čurkin je zatražio da budu uspostavljeni bezbednosni mehanizmi i pozvao sve stranke da se uzdrže od provokacija. On je osudio nedavne incidente na Kosovu, izmedju ostalih, napad u Kosovskoj Mitrovici. Ruski ambasador je zahvalio bivšem šefu UNMIK-a Sorenu Jesen-Petersenu i pozdravio imenovanje Joahima Rikera na tu funkciju, izrazivši nadu da će se novi šef UNMIK-a striktno pridržavati Rezolucije 1244 SB UN i smernica sa sastanka Kontakt grupe u Londonu.

Predstavnik Kine u UN Vang Guangđa ocenio je da ima napretka u ostvarivanju standarda koje je međunarodna zajednica postavila za Kosovo, ali da još ima izazova poput ispunjavanja standarda u oblasti slobode kretanja, povratka izbeglica i njihove integracije u društvo. Kina pozdravlja nastavak dijaloga o budućnosti Kosova, rekao je on na sednici Saveta bezbednosti UN posvećenoj Kosovu i ukazao da je pitanje Kosova važno za stabilnost i prosperitet Balkana. On je podsetio da je Kina za poštovanje suverniteta i teritorijalnog integriteta i da je zato važno postići rešenje kroz pregovore koje će biti prihvatljivo za obe strane.

Francuski ambasador Žan-Mar de la Sablijer je rekao da je uočen pozitivan napredak u ostvarivanju standarda, ali da je potrebno nastaviti sa radom posebno u oblasti zaštite manjina. On je ocenio da je potrebno postići pomirenje kroz dijalog dve strane, kao i da kosovski Srbi moraju učestvovati u privremenim institucijama za šta je potrebna podrška Beograda. Francuska se nada da će pregovarački proces dovesti do rešenja do kraja 2006, koje neće ugroziti stabilnost regiona.

XS
SM
MD
LG